Friday, February 29, 2008

HAFORSA GRUPU FETO IHA RURAL HANESAN PASU BA DEZENVOLVIMENTU

Asia Pacific Support Collective Timor –Leste ( APSC-TL) hari iha fulan Junho 2000 husi feto Timor oan nain 6. Objetivu prinsipal hamosu APSC-TL atu hatene nesesidade inan no oan feto sira nebe hela iha area rural liu-liu sira nebe ema la tau matan bá no la hatene oinsá atu buka moris mesak. Iha tempo emerjensia 1999-2000 APSC-TL fo asisténsia logistika no hasa’e inan sira nia kapasidade iha area fila liman (bisnis ki’ik oan) ba inan sira iha distritu 7 hanesan Baucau, Manatuto, Suai, Ermera, Same, Ainaro, (Sub Distritu Hatuhudo) no Dili. Apoio finanseiru iha momentu ne’ebá mai husi USAID, AVI, CIDA no colega ativista Australiana sira.

APSC-TL kontinua nafatin programa ne’e to’o agora liu-liu iha are tolu (3) hanesan:
  • Bolsa- estudu (Scholarship) ba juventude nebe hakarak kontinua nia eskola iha universidade maibé inan aman sira la iha posibilidade atu selu sira nia eskola.
  • Hakerek veterana sira nia istoria.
  • Treinamentu negosiante kiik.
Husi programa tolu ne’e APSC-TL hakarak koalia liu-liu ba programa ekonomia inan sira nian. Ekonomia sai hanesan preokupasaun ema hotu nian, tantu Governo, sosiadade sivil no ema ida-idak tanba ekonomia mak dalan ba buka moris, no hakotu violensia oin-oin iha ema ida-idak nia moris lor-loron. Tan ne’e ami nia grupu iha preokupasaun atu hases-an husi violensia oi-oin hodi dedika ba atividade de dezemvolvimento ekonomia. Haré ba realidade lor-loron nian, inan sira mak abut ka hun ba ekonomia ho servisu doméstika nebe sira halo lor-loron.

Pur ezemplu, dader hader mai, sira fohan animal nebe sira hakiak no kalan molok sira toba sira sei hare’e uluk animal hodi hatene katak sira nia animal sei iha kompletu ka lae, hafoin sira bele ba toba. Ne’e hatudu katak inan sira preokupa teb-tebes ba sira nia moris lor-loron; oinsá sira bele hetan osan hodi sustenta no eduka sira nia oan no hases an husi problema oi-oin, sira buka moris ho fila liman atu nune’e bele hamrik mesak ho sira nia ain rasik no la depende ba laen ka ema seluk.

Inan sira hahú hari’i sira nia grupu ho sira nia osan rasik, osan ne’e mai husi sira nia abilidade rasik. Hanesan Grupu Bobometo ho sira nia tais, feto faluk hadomi Timor ho sira nia homan, hakiak animal ho holticultura no Grupu Poujada Ramelau ho sira nia kusturas no sira nia to’os.

Inan sira hakarak fila liman liu husi dezenvolve produtu lokal tamba sira lakohi halakon bei’ala sira nia liman fatin nebé hanesan kostume Timor oan. No sira dehan katak abilidade nebe sira hetan husi avo no bizavo la kohi husik let deit maibe sira uza hodi buka moris no bele hases-an husi violensia oi-oin.

Marta Soares nudar koordenadora ba Grupu Bobometo nebe harii iha tempu Indonesia nian hateten katak, “Hau hatene halo tais tanba hau rasik aprende mesak husi hau nia vizinhu sira tanba hau ema oan kiak, hau iha madrasta maibé hau nia madrasta la hare’e hau diak, la fó ropa ka hena hau taka bainhira kalan nune’e hau ba haré ema halo tais, fila ba uma hau foti kabas koko mesak. Hau soru duni tais feto ida hodi hau hatais, hau hakarak atu eskola maibé ema laiha atu selu hau nia eskola nune’e hau deside hodi soru tais deit katak ida ne’e mak eskola ba hau. Entaun to’o agora hau soru tais deit hodi buka moris no selu hau nia oan sira nia eskola”.

Iha tinan 2003, Marta hakbesik an ba APSC-TL hodi husu ajuda oinsá bele buka merkadoria ba sira nia grupu, tanba sira la hatene oinsá sira bele fa’an sira nia produtu lokal ba iha rai liur. Bazeia ba APSC-TL nia objetivu ne’ebé hakarak atu ajuda feto maluk sira hodi bele moris mesak ho hasa’e sira nia ekonomia rasik no bele sai business women (feto negosiante) iha futuru mai no sira mos bele kompete sira nia produtu lokal ho rai liur.

APSC-TL nia asisténsia ba grupu sira ne’e mak hanesan buka dalan oinsá bele fa’an grupu nia produtu, no fó treino kona ba jestaun oinsá atu fa’an sira nia sasan rasik (manajemen pemasaran). Iha manajemen pemasaran ida ne’e, APSC-TL hanorin sira kona ba funsaun ka lalaok merkadoria nian, hanesan ema bolu P4 ( product, promotion, Place, Price ) atu sira bele kompete ho grupu seluk ka produtu bele fa’an tuir nesesidade konsume nia hatene sira nia produtu nebe sira halo kualidade iha ka lae, inklui mos oinsá sira bele halo promosaun, fatin ne’e estratéjiku kalae hodi sira bele fa’an sira nia sasan, no oinsá sira bele hatene kona ba tau folin ba sira nia produtu.

Haré ba ekonomia ein jeral Timor-Leste nian sei fraku, APSC-TL hanoin atu organiza grupu feto hodi partisipa iha dezenvolvimentu ekonomia, hodi hatutan sira nia moris no sustenta sira nia oan no familia rasik. Governo seidauk kria lei ida atu proteje produtu lokal no mos sidauk fó valór ba ita nia produtu lokal iha rai laran. APSC-TL buka dalan lori sira sai husi problema hirak ne’e. Maibe bainhira hala’o, APSC-TL hasoru obstáklu oi-oin atu lori sai sira husi dalan ida ne’e; tanba APSC-TL rasik la iha orsamentu, la iha fatin atu tau sira nia produtu hodi fa’an, no infraestrutura mos la apoia atu lori inan sira nia produtu mai fa’an iha Dili, entaun sistema merkadoria iha foho barak liu uza sistema barter (sistema sasan troka sasan).

Atu halao dezenvolvimentu ekonomia iha rural, ami rekomenda ba IV Governo Konstitusional atu kria kondisaun ba grupu feto sira liu husi treinamentu, estabelese lei ida hodi proteje produtu lokal, fo apoio finaseiru ba grupu feto sira, kria sentru negosio ba produtu lokal, kria komisaum konjunta entre ONG Internasional no nasional hodi bele fo apoio ba grupu sira iha baze. Ami mos rekomenda katak presiza hadi’a dalan husi suco ba sub distritu no distritu atu ami bele hetan asesu transporte hodi bele fa’an ami nia produtu lokal ba iha sub distritu, distritu, no nasional. Purezemplu iha sub distritu Hatubuilico, populasaun hamutuk nain 10,800. 95 % moris iha vida horticultura maibe sira susar atu fa’an sira nia sasan tanba kondisaun dalan la diak. Tanba ida ne’e mak ami husu ba governo hodi bele tau matan netik ba ami inan sira nia halerik. (source : Salurik 03, edisaun Outobro 2007)

HAKBI’IT EKONOMIA FETO RURAIS LIU HUSI DEZENVOLVE KAPASIDADE GRUPU FETO

Organizasaun Feto Ki’ik Servisu Hamutuk ( FKSH) nudar organizasaun feto no membrus Rede Feto nebé servisu iha area ekonomia atu hasa’e kapasidade feto sira iha baze. FKSH estabelese iha fulan Agosto 2002, nebé harii husi jovem feto nain ha’at ho objetivu atu fo importansia ba programa hari kapasidade ba feto atu feto iha koñesementu ba jestaun ekonomia liu-liu bele jere ekonomia familia rasik.

Nudar organizasaun ami iha visaun atu realiza moris diak ba feto iha moris ekonomia, justisa, social, pólitika no kultura. Ami nia misaun maka tau matan ba feto iha ekonomia nebe stabil, partisipa iha vida social, justica no kultura. Iha igualdade direitu entre feto no mane, livre husi diskriminasaun atu moris iha dame nia laran.

Programa FKSH nian hamutuk 4 hanesan;
  • Dezenvolve kapasidade ( Capacity Building) liu husi edukasaun formal no informal. Iha formal nian mak fó bolsa estudu ba estudante sira. Iha tinan 2004 -2005 FKSH fó bolsa estudu ba estudante hamutuk 19 husi nivel secundaria no universidade. Estudante husi secundaria hamutuk feto nain 6 no mane nain 2. Estudante husi universidade hamutuk feto nain 6 no mane nain 5. Iha parte seluk, iha setor informal maka halao treinamentu negósiu kiik. (small bisnis), jestaun finanseiru báziku no avançu, jestaun organizasaun no lideransa, gestaun merkadoriá (marketing) no skill training hanesan suku no soru tais.
  • Programa peace building liu husi Forum Reflesaun ba Juventude sira no halao jogos amizade.
  • Programa revolving fund ka dana bergilir.
  • Programa dezenvolve organizasaun no staff hanesan hasa’e kapasidade pesoal no sustentabilidade organizasaun nian.

Programa hirak iha leten halao iha distritu Same, Aileu, Ermera, no Dili. Liu husi treinamentu hirak ne’e FKSH hamosu target group iha distritu Dili ho total target grupu hamutuk 15, iha distritu Same ho total grupu hamutuk 10, iha distritu Aileu hamutuk 10, iha distritu Ermera ho total grupu 10. Atividade husi grupu hirak nee maka hanesan soru tais no faan tais, loke alfaiate, loke kios ba nesesidade báziku ( sembilan bahan pokok) loke restorante no kuda modo, hakiak ikan, faan ropa obralan, loke salon, halo no faan aimoruk tradisional, halo no faan dose.

Antes atu halao aktividade iha leten, FKSH halao uluk avaliasaun nesesidade (need assessment) ba sira saida maka sira presiza. Husi avaliasaun necesidade halao treinamentu oi-oin atu responde ba nesesidades nebé iha. Bainhira halao tiha treinamentu sei halo mos monitorizasaun no evaluasaun atu hatene rezultadu husi treinamentu ne’e. Tuir Gizela hanesan Diretora Ezekutiva FKSH, iha nia relatoriu anual hateten katak bainhira halao tiha treinamentu jestaun finansa, partisipante nain rua halao sira nia negósiu liu husi halo dose no fa’an sasan iskola no sabaun. Sira uza osan $2.00 atu hahú bisnis. Iha semana tolu nia laran, partisipante nebé fa’an dose hetan osan hamutuk $ 20 no partisipante seluk iha semana rua nia laran hetan osan $ 5.00. Prosesu hirak ne’e halo negósiu kiik komesa dezenvolve iha fatin rurais.

Iha mos obstaklu ba grupu sira hanesan bainhira sira halao tiha aktividade hirak ne’e dala barak problema mosu tamba sasan la folin iha distritu no iha fatin rurais. Sektór seguransa mos hanesan sektór impedimentu ba grupu sira atu lori sira nia sasan ba fa’an iha bazaar no lori ba kapital Dili. Iha parte seluk, estrada a’at mos fo impaktu negativu ba grupu sira atu hetan asesu ba transporte. Krize nebé mosu iha tinan 2006 mos fo impaktu ba grupu sira atu bele hetan rendimentu lalais atu nune’e bele fo hikas osan iha semana ida nia laran ba FKSH. Maibé FKSH deside atu prolonga tan osan ( dana bergilir) iha fulan ida nia laran.

Dalan nebé FKSH halao maka lori sira nia sasan ba fa’an iha liur hanesan lori ba Australia no Kenya no rai seluk bainhira diretora ka staff FKSH vizita ba rai liur. FKSH halao lobby ho ema hirak nebé loke restorante no loja iha nivel distritu no nasional atu sosa sasan grupu nian atu nune’e bele dezenvolve grupu iha baze.

Salurik 01, edisaun Outobro 2007

Thursday, February 28, 2008

SUSTENTA FETO NIA MORIS LIU HUSI DEZENVOLVE PRODUTU LOKAL

Fundasaun Alola nudar NGO national ida nebé estabelese iha 2001 no mos hanesan membru Rede Feto Timor Leste ne’ebé serbisu iha area edukasaun ba feto, saúde feto no labarik, no dezenvolve ekonomia liu-liu ekonomia ba feto Timor Leste. Fundasaun Alola serbisu ho komunidade no grupu produsaun produtu lokal inklui sira nebé hetan trauma no violencia durante dekade 3 iha okupasaun Indonesia. Husi programa hirak ne’e, Fundasaun Alola tenta atu dezemvolve feto Timor Leste li-liu sira iha area rurais. Programa ida hanaran programa dezemvolve ekonomia bele sae ponte ida ba feto maluk sira bele hetan benifisiu diak liu tan husi produtu nebé sira iha.

Ita hatene, feto Timor Leste barak moris iha area rurais, nebé nakunu ho moris nebe susar tanba sira serbisu maka’as ba ajuda ekonomia familia nian. Balun serbisu iha sektor agrikultura, loke loja, halo sasan makerek, suru tais no seluk tan. Programa nee hanesan xave estratéjia ida atu responde realidade iha baze liu atividade hanesan kria serbisu ba feto, dezemvolve indutria produtu lokal, proteje produtu tradisional hanesan tais no suporte feto sai emprezáriu. Programa ne’e mos serbisu hamutuk ho empreza iha nivel retail (marketing), designer tais, tim produksaun no merkado Internasional.

Fundasaun Alola serbisu hamutuk ona ho grupu produsaun 20 iha nivel ditritu hanesan grupu suru tais, sasan makerek, suku ropa, halo uma tradisaun, keramik no seluk tan. Fundasaun Alola tama ona membru Asian Fair Trade (mercado iha nivel Asia). Ho pozisaun ida ne’e Alola promove produtu lokal hanesan tais iha merkado international. Alola fó suporte ba feto sira nebé involve iha Alola nia grupu tais atu bele aumenta sira nia kapasidade no téknika. Sira bele mos dezenvolve tais Timor iha futur. Fundasaun Alola harii loja hand-craft ida atu halo promusaun diak liu tan no tenta atu dezemvolve MerKado tais nebe iha kualidade diak. Promosaun ida nee hanesan atividade nebe bele hetan osan ba feto sira nebe involve iha laran. Loja ida ne’e mos prepara produtu lokal seluk hanesan bele reprezentanti cultural Timor husi distritu 13 hanesan karteira, pasta, kurtina, xapeu, ropa husi tais, babadok, lapizera fatin, uma tradisaun, kartaun postal, kaikabuk no sasan seluk tan. Se maluk sira hakarak vizita loja ida ne’e, kolega sira bele ba Knua Fundasaun Alola iha ave. Bispo de Madeiros, Mascarinhas Dili.

Foundasaun Alola iha prinsipiu ida hanesan Feto Forte nasaun Forte no nia vizaun atu dezemvolve feto Timor Leste. Dezemvolve produtu lokal hanesan tais bele sai ponte ida atu hakbiit kapasidade ekonomia feto Timor Leste atu sira bele sustenta sira nia moris, sira nia familia. Liu 44 % populasaun povu iha Timor Leste mak joven nebé sira nia tinan la too 15 anos. Sira nia futuru iha sira nia liman. Husi hakbiit feto husi sector ekonomia bele harii Feto Forte Nasaun Forte.

LOJA HANDICRAFT ALOLA
Fundasaun ALOLA
Ave. Bispo de Madeiros
Mascarinhas, Dili.
Telp. +670 3323855

Vizita mos ami nia website :
www.alolafoundation.org

FUNDASAUN HARI AU-METAN

Fundasaun Hari Au–Metan hanesan membrus Rede Feto Timor Leste nebé hari iha tinan 2000. Fundasaun Au–Metan nia programa maka fo asisténsia ba feto maluk hirak nebé hili profisaunhanesan prostituta (sex worker). Fundasaun ne’e mos iha relasaun no koordenasaun diak ho Ministério Trabalho no Solidaridade no mos Cáritas Dili no Madre Brazileira sira atu fo assistensia téknika ba feto maluk (sex worker) nomos fahe informasaun kona ba moras HIV / AIDS. Fundasaun Hari Au – Metan agora dau-daun halao programa ba longo prazu nian nebé fasilita husi orgaun ezekutiva Rede Feto. Tuir mai ita sei hare Fundasaun Au Metan nia perfil :

VISAUN :
Atu estabelese programa nebé sustetabilidade ho kapasidade atu resonde ba nesesidade ba vítima sira liu husi hatene no koñese sira an, fo fatin hakmatek ba sira bainhira sira traumatizada, ajuda sira ses’an husi susar, fo tulun no ajuda sira atu hadia sira nia dignidade, reintegra sira ba fali komunidade.

MISAUN :
Atu halao servisu nebé profisionál no hato’o liman ba feto sex worker no akompanha sira, rehabilita sira atu hetan sira nia dignidade.

OBJECTIVO :
Estabelese asisténsia estratéjia iha baze, halao treinamentu no fahe informasaun.

PROGRAMA FOKUS :
  1. Programa hari uma mahon nebé iha sustentabilidade no iha kapasidade másimu atu responde ba feto sira nia nesesidade hanesan individual. Liu husi estratéjia maka hanesan fo fatin no asisténsia ba feto sex worker, akompanhamentu intensivu hanesan koalia ho sira, lao hamutuk, halimar, familiariza ho sira no lori sira ba hetan tratamentu saúde, foti dadus no analiza dadus.
  2. Fahe informasaun kona ba moras nebé hetan infesaun husi moras seksual, moras HIV/AIDS no saúde reprodutivu.
  3. Halao Networking referal atu fó asisténsia másimu ba feto maluk sira. Hanesan ministério Saúde, clinika, VPU/PNTL, MTRC no madre sira.
  4. Dezenvolve kapasidade staff liu husi treinamentu.

AMKV (ASOSIASAUN MANE KONTRA VIOLENSIA)

Asosiasaun Mane Kontra Violensia (AMKV) hanesan organizasaun nasional ida ne’ebe foka liu ba enkoraja mane nia partisipasaun iha luta ba igualdade Jeneru. AMKV formalmente harii hanesan organizasaun nao govermental iha tinan 2002 ho membru la too ema nain 10. Maibé ho prosesu atividade ne’ebe AMKV halao, agora besik ema nain 200 sai ona membru AMKV. Membru sira laos deit hela iha Dili laran maibé sira mos hela iha Ulmera-Liquisa, Behau-Manatuto, Talitu-Aileu, Iliomar/Natura-Lospalos, Gleno-Ermera, Auhun-Dili no fatin seluk seluk tan.

Visaun AMKV :
  1. Komunidade Timor Leste ne’ebe demokratis no livre husi diskriminasaun no violénsia.
  2. Komunidade ne’ebe moris iha igualdade nia laran
  3. Livre husi diskriminasaun bazeia igualdade ba jeneru, moris igualdade justica no ekonomia nia laran husi aspeitu oi-oin iha komunidade nia moris.

Misaun AMKV :

  • Halao edukasaun popular bazeia ba igualdade jeneru no justisa ba direitu humanus
  • Hamoris konsensia komunidade bazeia ba igualdade jeneru.
  • Hamoris rede serbisu entre mane no feto no individual sira ne’ebe mak iha interese ba luta igualdade jeneru nia iha rurais.
  • Halao advokasia husi nivel nasional to’o base.

Atividade ne’ebe AMKV halao :

  • Dezemvolve uluk relasaun serbisu ho organizasaun, grupu, ema importante sira hodi bele kolia “Ajenda komun ida”.
  • Halo atividade espesifiku hanesan, diskusaun ho lian nain/autoridade lokal sira iha nivel suco.
  • Organiza refleksaun internal ho mane sira.
  • Organiza joven mane sira hodi tein hamutuk.
  • Organiza membru AMKV rasik hodi fahe brosur iha mikrolet laran no diskute direitamente ho sira.
  • Halao treinamentu skill ba chefe de suco sira, nebe mak sai ona membru AMKV hodi sira bele sai fokal point iha distritu.
  • Organiza workshop hamutuk ho partisipante feto sira, hodi ita bele hatene oinsa mane sira rona feto sira ninia perpektiva. Ida nee hanesan test ida ba membru AMKV rasik.

ASOSIASAUN MANE KONTRA VIOLENSIA (AMKV) - TIMOR LESTE
Farol-Dili. Tel.7264240. Email: kontraviolensia2002@yahoo.com


SAIDA MAK KOMUNIDADE RURAIS HANOIN KONA BA VIOLÉNSIA BAZEIA BA JENERU?

Durante komemora loron 16 Aktivismu Kontra Violénsia Hasoru Feto, Rede Feto liu hosi nia membrus OMT/FINAHADA, FOKUPERS, GFFTL no servisu hamutuk ho AMKV hala’o aktividade iha sub-distritu lima iha distritu Lautem, Viqueque, Maliana, Suai, Ermera no Liquiça. Objetivu hosi workshop ne’e mak atu involve mane hapara violénsia kontra feto no hasa’e konsiénsia ba komunidade katak violénsia domestika ne’e hahalok krime ida no presiza komunidade nia suporta atu hapara violénsia ne’e. Durante workshop ne’ebé hahú iha loron 25 Novembru to’o 10 Dezembru 2007, perguntas barak mak mósu relasiona ho problema ne’ebé akontese iha uma laran. Tuir mai ita sei haree;

P: Violénsia Domestika mósu la’os de’it ba ema ki’ik sira maibé ema boot sira. Nu’udar organizasaun ne’ebé interese ba problema violénsia domestika oinsá atu fó apoiu ba feto maluk sira ne’ebé sai vitima ba Violénsia Domestika.

R: Los duni katak autor ba violénsia domestika la’os de’it ema kiik sira maibé ema boot mós. Tuir dadus hosi Fókupers hanesan membrus Rede Feto nian hateten katak autor ba violénsia domestika ne’e mai hosi Parlamentu Nasionál, membrus governu, dosente universidade, membrus hosi PNTL rasik no nomós orgaun kompetentes seluk ne’ebé tuir loloos sira mak fó protesaun ba ema nia direitu maibé justru sira mak viola fali direitu ema nian inklui feto sira ne’ebé sai vitima ba violénsia domestika. Liu hosi membrus Fókupers nia servisu, sira fó ona asisténsia ba feto vitima sira liu hosi asisténsia konseling no legal, Uma Mahon no apoiu atu lori vitima sira ba prosesu tribunál. Sira mós fahe informasaun kona-ba saida mak violénsia bazeia ba jéneru no oinsá atu prevene violénsia hirak ne’e. Informasaun hirak ne’e sira haktuir husi Radio, TVTL, Buletin, newsletters, brosur no pamfletu.

P: Violénsia seksuál mosu tanba agora feto sira hatais roupa oin-oin hodi provoka mane sira halo violénsia. Ne’e los ka sala?

R. Tuir dadus hateten katak violénsia seksuál ne’e akontese barak liu ba labarik sira no ferik sira duké ba feto ran sira. Autor ba violénsia hirak ne’e mak aman, padrastu, tiun, maun, primu, kuñadu no ema hirak ne’ebé vitima koñese. Labarik sira ne’ebé hetan violasaun seksuál mak hahú hosi tinan 0-12. Oinsá ho idade hanesan ne’e, sira nia isin ne’e bele atrai ona mane sira no oinsá labarik no ferik sira ne’e hatais roupa ne’ebé seksi no mengundang ka provoka atensaun mane maluk nian? Ida ne’e hatudu katak la’os roupa mak halo atu hamosu violénsia maibé tanba author mane hirak ne’e mak uza poder hanesan mane ne’ebé domina ho ninia superioridade atu hatuun feto nia dignidade.

P: Ohin loron bainhira ko’alia ba direitus umanus, feto sira lori sira nia direitu atu hakarak halo divorsiu. Oinsá Rede Feto nia haree?

R. Tuir loloos bainhira iha problema ruma sei rezolve hamutuk ho di’ak la’os liu hosi violénsia. “Igreja Katolika nia posizaun kona-ba divorsiu mak hanesan tuir mai: Igreja la permiti ka la hatan kaben-na’in sira atu fahe malu ka halo divorsiu. Maibé bainhira iha uma-kain ida nia laran ida seluk la respeita ona ida fali hodi halo violénsia, mak ema ne’e iha ninia direitu atu dada an, nia iha direitu atu protesta ba institisaun ne’ebé mak fó justisa, tanba ema hotu-hotu iha direitu atu moris livre no moris feliz”.(Bispo D. Basilio Nascimento- hato’o iha Seminar Jubileu Familia-tinan 200 Canossiana).

P: Agora ita haree prostitusaun mós barak iha Dili, feto barak mak mai husi li’ur no halo vida hanesan ne’e no ida ne’e fó influénsia negativu ba ita-nia joven sira iha futuru mai? Oinsá Rede Feto nia hanoin?

R: Profisaun hanesan sex worker/komersio sex/pekerja seks komersial(PSK) la’os ema liur mak lori mai, maibé, iha nanis kedas ona iha vida ema moris lor-loron nian tanba nesesidade biolojika ema nian. Iha fatin hotu-hotu ita haree fenomena sosiál ida ne’e. Iha faktor hirak ne’ebé hamosu prostituisaun, mak hanesan: pobreza/kiak, vitima husi violénsia sexuál, edukasaun la to’o, faktor moral no mós tanba organizada hosi ema hirak ne’ebé iha poder.
Tuir Kodigu Penal Timor Leste, profisaun hanesan ne’e la bandu iha lei maibé ema hirak ne’ebé sai mata dalan, faan ema no organiza PSK mak kontra lei Kódigu Penál. Rede Feto liu husi nia membru Fundasaun Alola halo ona peskiza ba kazu ida ne’e no rezultado hatudu katak ema hirak ne’ebé hili profisaun hanesan ne’e tanba sira sai vitima ba violasaun seksuál, incestu, la’en soe hela, no seluk tan. Iha parte seluk, organizasaun Hari Aumetan fó asisténsia ba feto maluk sira iha área ida ne’e liu husi fahe informasaun no treinamentu nomós liu husi asisténsia sosiál.

P: Bainhira fila hikas husi servisu mai, oras atu han nian maibé hahan seidauk prontu. Tanba feen la halo nia kna’ar loloos mak ha’u hanesan la’en baku ha’u-nia feen, oinsá ita haree ida ne’e?

R: Ema hotu-hotu rekoñese servisu ne’ebé iha saláriu duké servisu iha uma laran ka servisu domestika. Maibé bainhira ita hakarak haree didi’ak servisu iha uma laran kompora servisu iha liur/servisu ne’ebé hetan salariu, servisu uma laran todan. Karik bainhira la’en fila ba uma no hahan seidauk prontu iha meza leten, nia husu lai tanba sa mak hahán seidauk prontu no nia bele ajuda nia feen atu rezolve situasaun ne’ebé iha, no la’os uza emosaun liu husi violénsia. Dala barak feto sira ne’ebé hala’o knaar iha uma, bainhira ema husu sira, sira hatan “ha’u la servisu, iha uma de’it”. Feto rasik la valoriza servisu ne’ebé nia hala’o ho kolen no lori oras barak, hahú husi dader to’o kalan. Karik tau ema ruma iha uma atu hala’o servisu ne’ebé bainbain feen ho oan sira halo entaun ita tenke selu osan ba ema ne’e. Tanba ne’e la’en sira tenke rekoñese servisu iha uma laran. ***

“Involve Mane Atu Hapara Violensia Kontra Feto”.

Iha dia 17, fulan Dezembru 1999, Asembleia Jeral ONU hili ona dia 25 Novembru sai nudar loron internasional ba eliminasaun violénsia hasoru feto sira. ONU mos konvida governu sira, organizasaun internasional no ONG nasional atu organiza atividade sira ho objetivu atu hasae koñesementu publiku kona- ba asuntu ne’e. Komesa tinan 1999, maizumenus organizasaun 1.700 iha nasaun 130 inklui mos Timor Leste partisipa tiha ona iha kampana Loron 16 nian. Loron kampana ne’e refere ba periodu loron 25 Novembru to’o Loron Direitus Umanus ne’ebe monu iha 10 Dezembru.

Loron 25 Novembru sai loron bo’ot ida ba feto iha mundu tomak tamba iha loron ida ne’e iha tinan 1960, akontese tragedia boot iha nasaun Dominika ne’ebe halo feto ativista nain tolu hetan tortura, violénsia no oho husi rezim militar Dominika. Sira nain tolu hanaran Minerva, Maria Tereza no Patriacia Mirabel hanesan ativista klandestina ida ne’ebe kontra rezim militar Jeneral Tujilo. Ema koñese hanesan “La Miraposa” ne’ebe governu hare hanesan aitarak iha sira nia ukun tamba sira nia atividade iha movimentu sosial no politika liu husi igreja iha ne’eba. Maski sira ema oho ona, nia aman Don Enrique Mirabal luta nafatin kontra rezim Jeneral Tujilo. “La Miraposa” hatudu ona sira mos bele halo luta hanesan sira nian laen maski sira hatene sira bele hetan amiasa boot husi militar.

Ba tinan 2007, governu RDTL, PDHJ, Organizasaun Internasioanal no ONG lokal hari komisaun ida atu komemora kampaña loron 16 Aktivismu Kontra Violénsia ba Feto. Rede Feto hanesan mos komisaun organizadora ba selebrasaun ida ne’e hamutuk ho 18 membru organizasaun halao atividade oi-oin iha nivel nasional no distritu. Atividade ida nee mos sai hanesan programa advokasia ida atu bele fahe informasaun kona-ba direitu feto no fo informasaun diak liu tan. Ba tinan 2007, Rede Feto foti topiku hanesan “Involve Mane atu Hapara Violénsia Kontra Feto” ho objetivu oinsa atu hapara violénsia ne’ebe mosu iha komunidade liu husi mane sira. Mane hanesan parte ida importante atu bele reduz no hapara violénsia domestika iha Timor Leste liu husi dalan advokasia. Tan ne’e persiza kria mekanismu no estratejia ne’ebe diak, atu oinsa mane sira bele sai hanesan parseiru ba feto maluk sira baseia ba resultadu husi Konferensia Bangkok 2007.

Iha nivel distritu, Rede Feto halao atividade workshop iha distritu Los Palos, Viqueque, Maliana no distritu Suai. Iha nivel nasional, Rede Feto hamutuk ho organizasaun Asosiasaun Mane Kontra Violénsia (AMKV) halao workshop loron ida ho topiku “Involve Mane Atu Hapara Violénsia Kontra Feto” ne’ebe halao iha Salaun Centru Juvenil - Taibesi. Workshop nebe halao iha dia 5 Dezembru 2007 ho objetivu oinsa bele involve organizasaun mane no lider komunidade sira atu bele halao kampaña ida ba lei violénsia domestika ne’ebe seidauk aprova.

Iha nivel distritu, komesa loron 4 Dezembru 2007, Rede Feto Timor Leste hamutuk ho Assosiasaun Mane Kontra Violensia (AMKV) halao atividade ida iha 5 sub distritu Los Palos hanesan sub distritu Luro, Tutuala, Iliomar, Moro no Los Palos Kota. Husi atividade ida nee, Rede Feto hakarak habelar informasaun kona-ba Loron 16 Aktivismu Kontra Violénsia nian. Workshop ne’ebe halao iha 5 sub distritu Los Palos hetan antusiasmu diak husi feto no mane sira inklui mos orgaun husi Governo Lokal hanesan Adminitrador Sub Distritu, membru PNTL distritu, Chefe Suco no Chefe Aldeia. Fasilitador husi Rede Feto no AMKV halao diskusaun interativu kona-ba jeneru, violénsia baseia ba jeneru, CEDAW no Resolusaun Bangkok.Husi diskusaun ne’e mosu pergunta barak husi partisipante sira hanesan problema aihan iha uma laran, fen ladun halao nia funsaun ho diak, violénsia ba labarik sira iha uma laran, responsibilidade husi mane nebe fo oan ba feto, no problema seluk tan. Salurik sei hatun pergunta hirak ne’e iha pagina 7 atu bele habelar informasaun ba lei nain sira.

Husi diskusaun nee, populasaun husi sub distrito Luro fo agradese tebes, tamba Rede Feto bele implementa programa ida nee to’o iha base hodi hasae sira ninia komprendesaun kona-ba violénsia domestika ne’ebe mosu iha sira nia let. Nomos atu bele kria mekanismu ne’ebe diak liu para bele hamenus violénsia hirak ne’e, liu husi lei Konvensaun Eliminasaun Diskriminasaun Kontra Feto (CEDAW). Sira mos sente katak liu husi workshop ida ne’e ho topiku “ Involve Mane Atu Hapara Violensia Kontra Feto” bele reflekta mane ninia hahalok atu hapara violensia domestika iha sira nia let.

Iha parte seluk, FOKUPERS hanesan membru Rede Feto halao mos komemora Loron 16 Aktivismu Kontra Violensia. Iha Suai, FOKUPERS fahe ka habelar informasaun sobre violensia domestika hasoru feto atu nunee komunidade sivil bele iha konesementu diak liu kona ba asuntu ida nee. Atividade ida nee mos hetan resposta diak husi lider komunidade nomos sira husu para atividade hanesan nee bele kontinua halo iha nivel distritu.

Loron 25 Novembru hatudu ba ita, atu hetan liberdade presiza sacrifiu bot hanesan mos ita nia luta husi violensia domestika mos presiza feto Timor Leste nia luta. Violensia domestika hanesan problema ida nebe nasaun hot-hotu hasoru. Tamba ne’e atu persiza duni halao kampanha iha nivel nasional no iha area rural tamba realidade hatete violensia domestika barak liu akontese iha area rural.

Durante tinan barak ona, feto Timor Leste moris iha violensia oi-oin ho nune feto sira lalika tauk atu fo sai kona ba violensia nebe mak sira hasoru. Kuando Timor Leste laiha lei ida kona ba Violensia Domestika, feto barak nebe sai vitima ba violensia ne’eiha tinan-tinan bele aumenta bebeik. Atu hapara violensia kontra feto, membru Parlementu Nasional, membru Governu, organizasaun internasional, ONG lokal, mane sira nomos komunidade tomak tenke fo liman ba malu atu lei violensia domestika agora dadaun iha Parlamentu Nasional nia liman bele aprova lalais. ***

“HABERAN FETO NIA DIREITU LIU HUSI POLITIKA LEGISLASAUN”

Loron 3 Novembru, Timor Leste komemora hanesan loron ida importante ba feto maluk sira. Iha loron ida nee feto ida naran Maria, nia ema husi rai Tapo ho aten brani tiru malu hasoru imigu no mate iha linha de fogo antes loron invasaun 7 Dezembru 1975. Nia hanesan primeira figura exemplar hodi fo’an ba funu libertasaun nasional. Hafoin ukun an, Parlementu Nasional ofisialmente aprova Lei.17/I/3/2005 nudar Loron Nasional Feto Timor Leste nebe rekomenda husi OPMT liu husi Segundu Kongresu Nasional Feto TL iha Junhu 2004 ba estadu Timor Leste hodi rekoñese no valoriza kontribuisaun feto TL iha luta ba ukun rasik an.

Rede Feto hanesan salurik ba 18 organizasaun feto hari komisaun organizadora ida atu bele komemora loron ida ne’e. Iha nivel nasional, Rede Feto halao workshop ida ho topiku “Haberan Feto Nia Direitus Liu Husi Politika Legislasaun”. Workshop ida ne’e halao iha loron 3 Novembru 2007, iha Salaun Memorial Hall - Farol. Maski monu iha loron feriadu, atividade ida ne’e hetan partisipasaun makaas husi governu, ONG no feto maluk sira husi distritu. Partisipa mos membru Parlemento Nasional, Ministru Ekonomia no Dezenvolvimento, Ministru Edukasaun, Ministra Solidaridade Sosial, Vice Minitra Saude no Adjunto Provedor Direitus Umanus.

Iha loron ida ne’e Rede Feto fo oportunidade ba feto maluk sira atu bele hato’o sira nia problema ba orgaun governu sira. Diskusaun interativu ne’e mos hanesan parte ida atu bele rezolve ba problema feto maluk sira liu-liu husi area rurais atu bele haberan feto nia direitu iha Timor Leste. Partisipante sira satisfeitu ho workshop ida ne’e tamba sira bele hetan informasaun direita husi orgaun governu ne’ebe sai orador iha workshop ida ne’e. Hatan ba problema feto maluk sira enfrenta hanesan dalan, sasan la folin no seluk tan, governu promete atu buka solusaun ba resolve problema iha base liu plano estrategia ba tinan lima. Iha programa ida ne’e mos hatudu kona ba musika no teatro.

Iha 2 Novembru 2007 kalan, Rede Feto mos halao debate interativu ida liu husi programa TVTL nian. ho topiku “Haberan Feto Nia Direitu liu Politika Legislasaun”. Ba debate ida ne’e, Rede Feto konvida Vice Presidente PN Nasional, Maria Paixao no Direitora Executiva Rede Feto, Ubalda Alves hanesan orador. Durante oras ida, Maria Paixao hanesan mos Presidente Grupu Feto Parlementu esplika kona ba situasaun feto Timor Leste nebe inferenta problema barak iha moris lor-loron relasaun ho sistema patriakal iha Timor Leste no saida mak Parlementu atu bele haberan direitu feto nian liu legislativa. Dialogo ne’e mos hetan pergunta barak husi telespektadores liu-liu mane sira relasaun ho problema kultura no uma laran. Iha Maliana, Rede Feto hamutuk Caucus Feto iha Politika distribui 2000 pamfletu kona ba historia Maria Tapo ba estudante no komunidade iha neba. Objectivu husi distribuisaun pamfletu ne’e para sira la bele haluha ho luta ne’ebe feto maluk sira husi Tapo. ***

OINSA INVOLVE MANE IHA ASUNTU JENERU ?

Kultura patriarkia makas tebes iha Timor Leste desde tempu uluk too ohin loron. Violénsia hasoru feto sai normal, tamba kultura “machismo”, “sexsismo” esiste hela iha komunidade nia let. Tinan atus ba atus, iha tempu kolonialista Portuguese no lalaok sistema konservatismo Igreja katolika haburas tan kultura dominasaun mane, ne’ebe mak husik hela feto sira iha pozisaun inferior. Tinan 24 nia laran, militar Indonesia halao represaun brutal iha Timor Leste. Durante tempo ne’eba, violensia hasoru feto maluk sira lao ho sistematiku no struktural. Violénsia hasoru feto nudar kilat ida hodi fo presaun ba ema resistencia sira. Sasan hirak nee, husik hela trauma makaas iha nasaun foun ida nee too ohin loron. Ate agora, feto sira ninia knaar iha publiku hodi debate direitus feto, nomos debate sobre asuntu ne’ebe relasaun de poderes entre feto-mane, sei limite hela ba grupo kiik oan deit. Movimentu social husi feto no mane kona ba iqualidade jeneru ladaun bot iha Timor Leste.

Numeru violénsia hasoru feto, ladun menus. Ninia grafiku sae nafatin kompara ho 2001 liu ba (haree reportazem/data Fokupers, PNTL, IRC). Kampana kontra violénsia hasoru feto no iqualidade generu sei limite hela ba grupo feto sira. Presiza analiza klean liu kona ba faktores ne’ebe mak hamosu injustica jeneru, no oinsa mane sira nomos entidade seluk nudar forsa komunidade nian, bele involve iha serbisu hirak nee. Presiza strategia relevante no serbisu konkritu hodi kontinua luta kontra violénsia hasoru feto no promove nafatin luta ba iqualidade jeneru. Intermus lei formalmente garantia iha Konstituisaun, maibe sei geral liu. Lei ba violénsia domestika sai importante. Realidade, implementador lei sira la seriu no fraku hela. Lei violencia domestika ladaun klaru sa tan atu funsiona. Abut husi violénsia hasoru feto mak problema poder no kontrola ne’ebe mak mane barak seidauk hakarak husik.

TAMBA SÁ PRESIZA INVOLVIMENTU MANE?

Problema injustisa jeneru nee problema sosial. Tamba mai husi konstrusaun social, ne’ebe defini relasaun mane ho feto tuir kultura mak eziste. Violénsiahasoru feto, nee problema “machismos” no “sexsismo” husi mane sira. Violensia nee mos problema krime iha komunidade nia let no komunidade ninia entidade mak mane ho feto.

Tuir perspektiva AMKV katak, feto ho mane sai vitima ba sosial stereotype no konstrusaun sosial. Nee duni, presiza serbisu hamutuk hodi liberta an husi sosial stereotype & konstrusaun sosial nee. Atu bele serbisu hamutuk, presiza fo espasu ba mane sira hodi sira koalia rasik kona ba jeneru, no evita modelu “bipolar” iha luta ba iqualidade jeneru. Mane mak abut husi violénsia baseia ba kultura no jeneru. Mane mak kria modelu kultura no domina. Nee duni presiza involve mane sira.

OINSA SERBISU HO MANE SIRA?

Dala uluk presiza kria espasu maksimu ba mane sira, hodi sira bele halo refleksaun no diskute rasik sobre patriarkia, machismo, sexsismo, maskulinitas no selu seluk tan. Haburas dialogu ho mane sira hodi bele hamosu sentimentu fiar malu. Depois mak kontinua diskuti sobre “privilege” mak mane sira hetan no impaktu ba feto sira. (prosesu challenging!). Fo inisiativa ba mane sira hodi organiza Loron 16 Kontra Violensia. (Hodi hatene oinsa mane bele mobiliza ninia mane maluk sira). Konsiente katak mane sira mak sai chefe ba buat hotu tuir perspektiva patriarkia, mak estratejia kapas mak involve mane sira hodi lidera diskusaun kona ba igualidade jeneru ba lia nain sira, autoridade lokal sira, no liurai sira (AMKV iha esperiensia kona ba asuntu ida ne’e!).

OINSA BA OIN NO KONKLUSAUN?
Abut husi violencia bazeia ba jeneru no kultura tenke halakon uluk. Tamba bainhira mane sira iha direitu bazeia ba kultura patriarkia, maskulinitas no pratika machoisme no sexisme lao nafatin entaun violénsia sei kontinua. Lei tenke iha ho espesifiku no implementador sira tenke seriu no forte, se lae violénsia sei kontinua. Bele hamosu opiniaun barak liu husi media, maibe se la iha mudansa iha valores kultura no sosial, igualidade jeneru susar atu iha. Ita bele resolve impaktu husi violénsia, maibe se ita la konsege sobu fiar no valores kulturais ne’ebe sempre fo valor no forsa ba mane sira, entaun violénsia sei lao.
Se ita konsidera kultura nudar faktor importante ida ba violénsia hasoru feto, ita bele komesa husi ita nia uma laran, husi ita nia an, husi ita nia fuan, no ho ita nia relasaun tomak ho ema seluk. Se ita kestiona husi ita nia an no kultura rasik, ita sei hatene valores kultura nebe mak la valoriza feto maluk sira nudar ema hanesan ita. Husi neba, ita tenke brani muda ita nia an uluk depois ba ema seluk. Presiza kooperasaun diak ho entidade tomak, liu-liu lider tradisional sira, igreja katolika no relijiaun seluk - seluk ne’ebe mak eziste ita Timor Leste. Nunee mos, estadu Timor Leste nebe mak ratifika ona CEDAW iha obrigasaun atu implementa. AMKV, Rede Feto, Fokupers, no seluk-seluk tan tenke ejiji nafatin ba governu se deit mak ukun. Ikus liu, mak ita hotu-hotu presiza esforsu an atu involve mane nudar parseiru hodi luta kontra violénsia no luta ba iqualidade jeneru. Tamba mane sai faktor determinante ida!
----------------------------------------------------------------------------------------------
Hakerek Nain : Mericio Akara
ASOSIASAUN MANE KONTRA VIOLENSIA (AMKV) - Timor Leste
Farol-Dili. Tel.7264240. Email: kontraviolensia2002@yahoo.com

Friday, February 22, 2008

EDITORIAL

Ita tama ona tinan foun 2008. Ita hot-hotu hatene, iha tinan kotuk violénsia sai preokupasaun boot ba Governu RDTL liu-liu problema deslokadus ne’ebé too agora sei hein solusaun ne’ebé diak husi governu. Violensia mos sai preokupasaun boot iha tinan foun 2008, laos deit tamba problema petisionario no grupu Major Alfredo ne’ebe afekta makas ba komunidade maibé mos violénsia uma laran ka tenda laran nebe sempre akontese iha ita nia familia. Durante tinan balu, Lei Violénsia Domestika sae deit arquivo iha Konselhu Ministro tuir lolos ho provasaun lei ida ne’e bele reduz violensia ne’ebé halao feto maluk sira sai vitima iha uma laran. IV Governu Konstitusional liu husi SE. Promusaun Igualdade promete atu bele aselera lalais para Konselhu Ministro bele aprova. Grupu Feto Parlementu mos sei luta makaas atu halao lei ida ne’e pasa lalais para bele proteje Direitus Umanus Feto.

Atu bele aselera asuntu ida ne’e, iha Salurik edisaun II Janeiro 2008, lei nain sira bele hatene diak liu involve mane atu hapara violénsia kontra feto no Rede Feto nia atividade durante fulan tolu hahu husi fulan Novembru no Desembru 2007 hanesan fulan importante ba feto sira atu bele koalia sai kona ba problema ne’ebe sira hasoru iha uma laran.

Husi aktividade Loron 16 Aktivismu Kontra Violénsia hasoru feto hatudu katak ita nia feto maluk sira barak moris iha nakukun laran, do’ok husi informasaun kona-ba sira nia direitu no igualdade jeneru. Ho Tinan Foun 2008, bele lori dame ba ita nia rai laran liu liu feto maluk sira.
Sukseso iha tinan foun 2008.
Obrigado