Thursday, February 28, 2008

OINSA INVOLVE MANE IHA ASUNTU JENERU ?

Kultura patriarkia makas tebes iha Timor Leste desde tempu uluk too ohin loron. Violénsia hasoru feto sai normal, tamba kultura “machismo”, “sexsismo” esiste hela iha komunidade nia let. Tinan atus ba atus, iha tempu kolonialista Portuguese no lalaok sistema konservatismo Igreja katolika haburas tan kultura dominasaun mane, ne’ebe mak husik hela feto sira iha pozisaun inferior. Tinan 24 nia laran, militar Indonesia halao represaun brutal iha Timor Leste. Durante tempo ne’eba, violensia hasoru feto maluk sira lao ho sistematiku no struktural. Violénsia hasoru feto nudar kilat ida hodi fo presaun ba ema resistencia sira. Sasan hirak nee, husik hela trauma makaas iha nasaun foun ida nee too ohin loron. Ate agora, feto sira ninia knaar iha publiku hodi debate direitus feto, nomos debate sobre asuntu ne’ebe relasaun de poderes entre feto-mane, sei limite hela ba grupo kiik oan deit. Movimentu social husi feto no mane kona ba iqualidade jeneru ladaun bot iha Timor Leste.

Numeru violénsia hasoru feto, ladun menus. Ninia grafiku sae nafatin kompara ho 2001 liu ba (haree reportazem/data Fokupers, PNTL, IRC). Kampana kontra violénsia hasoru feto no iqualidade generu sei limite hela ba grupo feto sira. Presiza analiza klean liu kona ba faktores ne’ebe mak hamosu injustica jeneru, no oinsa mane sira nomos entidade seluk nudar forsa komunidade nian, bele involve iha serbisu hirak nee. Presiza strategia relevante no serbisu konkritu hodi kontinua luta kontra violénsia hasoru feto no promove nafatin luta ba iqualidade jeneru. Intermus lei formalmente garantia iha Konstituisaun, maibe sei geral liu. Lei ba violénsia domestika sai importante. Realidade, implementador lei sira la seriu no fraku hela. Lei violencia domestika ladaun klaru sa tan atu funsiona. Abut husi violénsia hasoru feto mak problema poder no kontrola ne’ebe mak mane barak seidauk hakarak husik.

TAMBA SÁ PRESIZA INVOLVIMENTU MANE?

Problema injustisa jeneru nee problema sosial. Tamba mai husi konstrusaun social, ne’ebe defini relasaun mane ho feto tuir kultura mak eziste. Violénsiahasoru feto, nee problema “machismos” no “sexsismo” husi mane sira. Violensia nee mos problema krime iha komunidade nia let no komunidade ninia entidade mak mane ho feto.

Tuir perspektiva AMKV katak, feto ho mane sai vitima ba sosial stereotype no konstrusaun sosial. Nee duni, presiza serbisu hamutuk hodi liberta an husi sosial stereotype & konstrusaun sosial nee. Atu bele serbisu hamutuk, presiza fo espasu ba mane sira hodi sira koalia rasik kona ba jeneru, no evita modelu “bipolar” iha luta ba iqualidade jeneru. Mane mak abut husi violénsia baseia ba kultura no jeneru. Mane mak kria modelu kultura no domina. Nee duni presiza involve mane sira.

OINSA SERBISU HO MANE SIRA?

Dala uluk presiza kria espasu maksimu ba mane sira, hodi sira bele halo refleksaun no diskute rasik sobre patriarkia, machismo, sexsismo, maskulinitas no selu seluk tan. Haburas dialogu ho mane sira hodi bele hamosu sentimentu fiar malu. Depois mak kontinua diskuti sobre “privilege” mak mane sira hetan no impaktu ba feto sira. (prosesu challenging!). Fo inisiativa ba mane sira hodi organiza Loron 16 Kontra Violensia. (Hodi hatene oinsa mane bele mobiliza ninia mane maluk sira). Konsiente katak mane sira mak sai chefe ba buat hotu tuir perspektiva patriarkia, mak estratejia kapas mak involve mane sira hodi lidera diskusaun kona ba igualidade jeneru ba lia nain sira, autoridade lokal sira, no liurai sira (AMKV iha esperiensia kona ba asuntu ida ne’e!).

OINSA BA OIN NO KONKLUSAUN?
Abut husi violencia bazeia ba jeneru no kultura tenke halakon uluk. Tamba bainhira mane sira iha direitu bazeia ba kultura patriarkia, maskulinitas no pratika machoisme no sexisme lao nafatin entaun violénsia sei kontinua. Lei tenke iha ho espesifiku no implementador sira tenke seriu no forte, se lae violénsia sei kontinua. Bele hamosu opiniaun barak liu husi media, maibe se la iha mudansa iha valores kultura no sosial, igualidade jeneru susar atu iha. Ita bele resolve impaktu husi violénsia, maibe se ita la konsege sobu fiar no valores kulturais ne’ebe sempre fo valor no forsa ba mane sira, entaun violénsia sei lao.
Se ita konsidera kultura nudar faktor importante ida ba violénsia hasoru feto, ita bele komesa husi ita nia uma laran, husi ita nia an, husi ita nia fuan, no ho ita nia relasaun tomak ho ema seluk. Se ita kestiona husi ita nia an no kultura rasik, ita sei hatene valores kultura nebe mak la valoriza feto maluk sira nudar ema hanesan ita. Husi neba, ita tenke brani muda ita nia an uluk depois ba ema seluk. Presiza kooperasaun diak ho entidade tomak, liu-liu lider tradisional sira, igreja katolika no relijiaun seluk - seluk ne’ebe mak eziste ita Timor Leste. Nunee mos, estadu Timor Leste nebe mak ratifika ona CEDAW iha obrigasaun atu implementa. AMKV, Rede Feto, Fokupers, no seluk-seluk tan tenke ejiji nafatin ba governu se deit mak ukun. Ikus liu, mak ita hotu-hotu presiza esforsu an atu involve mane nudar parseiru hodi luta kontra violénsia no luta ba iqualidade jeneru. Tamba mane sai faktor determinante ida!
----------------------------------------------------------------------------------------------
Hakerek Nain : Mericio Akara
ASOSIASAUN MANE KONTRA VIOLENSIA (AMKV) - Timor Leste
Farol-Dili. Tel.7264240. Email: kontraviolensia2002@yahoo.com

No comments: