Friday, April 11, 2008

EDITORIAL SALURIK 03 MARSU 2008

Loron Mundial ba Feto ne'ebé monu iha loron 8 fulan Marsu hanesan loron importante ba feto iha mundu tomak atu halo refleksaun kona-ba luta ba igualidade. Desde uluk kedas, feto hanesan sexu maioria husi populasaun iha mundu moris iha disigualidade nia laran. Maibé situasaun ida ne’e komesa iha mudansa bainhira feto maluk sira komesa re-organiza an atu luta ba igualidade.

Iha Timor Leste maski Governo Timor Leste asina ona konvensaun CEDAW, disigualidade jéneru mosu nafatin iha ita nia le’et hanesan kazu violénsia baseia ba jéneru akontese nafatin, feto maluk sira sei barak moris iha susar nia laran, do’ok husi edukasaun no tratamentu saúde diak. Labarik feto sira mos barak la bele ba eskola tamba problema ekonomia no familia. Maibé kondisaun ida ne’e mos provoka feto maluk sira atu brani luta nafatin.

Rede Feto hanesan salurik ba organizasaun feto hamutuk 18 implementa nia programa no atividade atu bele hakbi’it vida feto sira liu-liu iha area rural. Liu husi edisaun ida ne’e, Salurik sei loke klean liu tan saida mak Loron Mundial ba Feto no tamba saida ita tenke investe ba feto no labarik feto.

Ami mos la haluha fahe informasaun kona-ba atividade husi membrus Rede Feto nian hanesan FMF, Santa Bakhita, Au-Metan, OMT, OPMT, Finahada no GFFTL ba komemora Loron Mundial ba Feto. Iha pagina ikus, ami hakarak lori le’e nain sira atu hatene diak liu tan kona-ba ami nia membru GFFTL no saida mak sira halao atu bele luta ba igualidade.
Ami espera katak maluk le’e nain sira bele hetan informasaun husi edisaun ida ne’e no haburas tan ita nia hanoin no organizasaun iha baze.

Ba ita boot sira nia atensaun ami hato’o obrigada wain.

Thursday, April 10, 2008

LORON MUNDIAL BA FETO 2008

Loron 8 Marsu sai hanesan loron importante ida ba feto maluk sira iha mundu tomak. Iha loron ida ne’e, mundu tomak rekoñese papel importante husi luta feto maluk sira ba sira nia direitu no importante mos rekoñesementu husi Nasaun Unidus hanesan organizasaun mundial ba loron 8 Marsu fo hanesan Loron Feto International. Iha loron ida ne’e, feto maluk sira husi nasaun Rúsia hakerek ona lisaun importante ida ba istoria sira nia luta ba igualdade. Luta ida nebe halao iha tinan naruk nia laran komesa husi be alas sira. Iha tempo Nasaun Yunani, feto ida naran Lysistrata halao aksaun greve ida atu hapara funu ne'ebé akontese iha tempo neba. Lysistrata hamutuk ho feto seluk hapara sira nia responsibilidade atu halo relasaun seksual ho sira nia laen. Revolusaun Franca mos hatudu ba mundu tomak ezisténsia feto iha nasaun Franca atu ijiji sira nia liberdade no igualdade atu bele hamrik hanesan ho mane sira atu hili sira nia respre- sentante politika iha Nasaun Franca. Hamutuk ho feto luta nain sira, feto husi nasaun hot-hotu mos selebra loron ida ne’e hanesan loron espesial ida ba sira atu bele luta nafatin ba feto nian direitu ba igualdade jeneru iha aspeitu politika, ekonomia no sosial. Feto hot-hotu iha mundu tomak halibur hamutuk iha atividade oin-oin atu bele hametin sira nia luta atu bele lori mudansa ba feto sira.

Historia Loron Feto Internasional

Loron Marsu 8, hanesan loron boot ida ba mundu tomak inklui mos ba nasaun Timor Leste. Maski feto barak selebra loron ida ne’e, feto barak mos seidauk hatene tamba saida ita komemora loron ida ne’e? Saida mak akontese iha loron ida ne’e?

Iha loron 8 de Marsu, tinan 157 liuba (1851), iha Nova Yorke, akontese demontrasaun ida husi traballadora kompaña testil ne'ebé maoria feto mak serbisu iha neba. Feto sira husu ba kompaña nain atu bele tau matan ba feto sira nia kondisaun inklui mos hadia kondisaun serbisu. Maski trabalhadora husi kompaña ne’e hetan reasaun maka'as husi parte polisia maibe sira halao protesta nafatin. Tamba la iha mundansa husi kompaña sira. Iha 1908 maizumenus 15.000 trabalhadora iha Nova Yorke halao demontrasaun dame ho lao ain. Sira ijiji kompaña nain sira bele hadia sistema serbisu ho hamenus oras serbisu, hasae vensimentu no direitu ba elei- saun. Iha tinan 1910, feto maluk sira iha Kopenhagen, Dinamarka, halao premeiru kongresu. Iha neba, Clara Zetkin nudar lider sosialista ida husi Alemanha fo idea kona ba Loron Feto Internasional ne'ebé selebra tinan-tinan hanesan respeitu ba direitu feto nian no bele aselera feto sira iha mundu tomak hetan sira nia direitu ba eleisaun. Desizaun ida ne’e simu husi feto nain 100 husi 17 nasaun. Iha 1911, hanesan kontinuasaun desizaun husi kongresu feto iha Kopenhagen, loron feto mundial premeiraves selebra iha Áustria, Alemanha no Suisu. Maizumenus feto no mane hamutuk millioen ida halao asaun dame iha estrada ijiji ba direitu feto nian atu bele tuir eleisaun no bele hetan posisaun iha governo. Sira mos husu direitu atu bele hetan serbisu, treinamentu diak no halakon diskriminasaun iha fatin serbisu.

Iha loron 25 Marsu 1911, akontese trajédia boot ida iha Nova Yorke nebe hamate 140 trabalhadora ne'ebé maioria husi trabalhadora Italiano no Judeia. Trajédia ida ne’e halo influensa boot ba sistema lei serbisu nian iha Estadus Unidus nomos hetan presaun maka’as husi mundu tomak durante selebrasaun Loron Feto Mundial iha1912. Bainhira mundu hetan amiasa boot husi Guerra Mundial I, iha dia 13 Febrero 1913, feto maluk sira husi Rusia premeiraves komemora loron feto mundial hanesan dalan ida atu bele hetan dame husi konflitu. Feto sira husi Europea mos halao manisfestasaun ida atu bele hapara funu. Asaun ne’e hanesan asaun solidaridade ba feto maluk sira husi nasaun seluk ne’ebé luta ba sira nia direitu.

Iha 1917, millioens rua tropas husi Rusia mate iha Guerra Mundial I halo feto maluk sira iha Rusia dala ida tan halao asaun dame iha estrada sidade Rusia lidera husi Alexandra Kollontai . Sira husu ba lider politika sira tau matan ba asuntu " Paun no Dame". Maski hetan presaun maka’as husi parte Governo Rusia, sira ijiji nafatin reformasaun sistema serbisu atu sira mos bele sustenta ekonomia familia. Iha istoria hakerek ona, loron haat depois asaun manisfestasaun ida ne’e, Liurai (tzar) Russia tun husi nia kargo no troka ho governo foun ne’ebé rekoñesenese direitu feto nian atu tuir eleisaun. Loron istoria ida ne’e monu iha loron 23 Febrero tuir kalendario Julia ne’ebé Rusia uza o ita bele dehan loron istoria ida ne’e monu iha loron 8 Marsu tuir kalendario Gregorian (Masehi).

Nasaun Unidas (UNO) rasik komesa tinan 1975 selebra loron 8 de Marsu hanesan Loron Internasional ba Feto. Ba tinan 2008, Loron Feto Internasional foti topiku internasional hanesan, " Investe ba Feto no Labarik, Investe ba Igualidade".

Tamba Saida Ita Tenke Komemora Loron Feto Mundial Tinan - Tinan ?

Komemorasaun loron 8 de Marsu hanesan mós tinan-tinan iha tempo Indonesia ita komemora Hari Ibu ne’ebé monu iha dia 22 Desembru fó ita rasaun ida atu rekoñese feto nia luta iha tempo pasado. Loron hirak ne’e laos mósu derrepente deit maibé husi luta ne'ebé feto maluk sira halao durante tempo naruk. Maibé luta ba igualidade seidauk too nia rohan, rihun ba rihun feto maluk sira sei moris iha disigualidade jéneru inklui mós iha Timor Leste. Loron Feto Mundial fó oportunidade ba feto maluk sira atu bele halo refleksaun ba ita nia luta. Baseia ba situasaun atual iha mundu tomak, iha prioridade 3 ne'ebé sai nesesidade ba mundu atu bele tau matan durante tempu badak. Oportunidade ba feto maluk sira atu bele tuur iha posisaun aas iha governo sei limitadu. Atu bele halo mudansa politika, feto tenke tuur iha posisaun ne'ebé bele halao desizaun ba programa governo nian. Faktus ida ne’e baseia ba:
  1. Resprezentante husi feto sira sei limitadu iha posisaun ne'ebé bele fó influensa boot iha politika no ekonomia. Mane sira sei kontrola prosesu globalisasaun iha mundu tomak. Feto sai númeru maioria husi ema kiak sira iha mundo tomak. Númeru violénsia doméstika sei maka’as, sei iha separasaun baseia ba jéneru iha seitor edukasaun nomós iha diferensia vensimentu entre feto no mane iha serbisu fatin. Nasaun balun seidauk implementa lolos direitu hanesan entre feto lolos iha moris nasaun nian. Feto sei nafatin tuur iha pozisaun segundu.

  2. Serbisu reproduktiva nebe laiha vensimentu ba feto sira nafatin sai respon- sibilidade boot ba feto iha mundu tomak. Ema barak hanoin feto sira mak tenke halao serbisu hanesan serbisu reproduktiva, serbisu lor-loron ba uma laran, tau matan ba ema moras no ferik katuas sira no seluk tan. Feto iha mundu tomak tenke simu dever serbisu hirak ne’e lor-loron. Ita hakarak, mundu rekonese serbisu hirak ne’e hanesan respon- sibilidade hamutuk entre feto no mane.

  3. Estrutura husi governo no instituisaun iha laran barak sei dook husi aspeitu igualidade jéneru. Governo iha nivel nasional no lokal iha dever atu implementa sistema governasaun ne'ebé baseia ba igualidade jéneru. Komitmento ba igualidade jéneru tenke haka’as iha instituisaun nia laran, ita la bele hein de’it implementasaun polítika governo nian ne'ebé reispeita ba jéneru.
Responsibilidade nasaun ba asuntu feto seidauk maxima, presiza mekanismo konkretu atu governu bele rona feto nia lian iha dizisaun hot-hotu. Tamba sei ita hare’e liu ba problema ekonomia, asuntu jéneru sai hanesan asuntu kaman ida ba dezenvolve nasaun. Feto hanesan sexu maioria iha mundu tomak sai hanesan odomatan ida ba mobilisasaun sosiedade hanesan uluk feto maluk sira halo iha Revolusaun Franca no Rusia.

Nasaun hot-hotu iha mundu tomak fó sira nia komitmentu atu bele aselera lalais igualidade jéneru liu husi Plataforma Beijing no Konvensaun Eliminasaun Diskriminasaun Hasoru Feto (CEDAW). Feto mós hanesan sexu maioria iha Timor Leste sei infrenta problema barak relasaun ho disigualidade jéneru iha prosesu dezenvolvimentu nasaun. Timor Leste laos hari husi mane sira nian de’it, feto mós partisipa iha hari nasaun Timor Leste. Tamba ne’e, feto mós iha direitu atu bele hetan sira nia direitu hanesan mane sira iha aspeitu hot-hotu inklui mós ba dezenvolvimentu asuntu jéneru. Hakat husi sira nia problema lor-loron tamba sira mak maioria iha nasaun ida ne’e. Sei feto sira la hetan dezenvolvimentu, depois dezenvolvementu ne’ebá se?
Ba ida ne’e, Loron Feto Mundial hanesan loron ida ne'ebé bele fó orientasaun ba feto iha mundu tomak atu bele hamrik hamutuk luta nafatin ba problema ne'ebé feto sira sei infrenta inklui mós luta ba igualidade. Maibé ita la bele haluha, aspeitu mane ba luta igualidade mós importante, tamba ne’e ita presiza serbisu hamutuk ho mane maluk sira hanesan parseiro ida atu bele hetan igualidade jéneru iha ita nia sosiedade.***

INVESTE BA FETO NO LABARIK, INVESTE BA IGUALDADE

Kazu barak iha ita-nia moris lor-loron nia reflekta mai ita katak ema seidauk hetan asesu ba direitu báziku maski Governu Timor Leste aprova ona Konvensaun ba Direitu Sivil no Polítika no Konvensaun ba Direitu Ekonomia, Sosiál no Kultura iha Dezembru tinan 2002. Maibé ita haree katak estadu seidauk bele garante atu ema ida-idak bele goza nia direitu báziku ne’ebé haktuir iha Konvensaun Internasionál hirak ne’e. Ita sei haree ema barak mak seidauk ka la hetan asesu ba saúde, sei iha ema mak la bele ba hospital bainhira sira moras, sei iha ema mak sei la ba eskola nomos sei iha ema mak seidauk sente seguru iha sira-nia moris loroloron nian hahú kedas hosi uma laran rasik to’o iha komunidade nia leet. Sei iha ema ne’ebé la han dala tolu iha loron ida, sei iha ema ne’ebé hela iha lona okos, no sei iha ema ne’ebé ba eskola maibé tuur de’it iha rai leten no fatuk leten, no problema seluk tan ne’ebé mosu iha ita nia moris lor-loron nian.

Problema iha leten mós iha relasaun maka’as entre relasaun jéneru no problema direitu báziku ema nian. Ita bele haree grupu jéneru hirak ne’ebé marjinalizada mak grupu jéneru feto. Bainhira feto ne’e marjinalizada mak ninia kondisaun sei la di’ak no susar tebes atu hetan asesu ba direitu báziku ne’ebé nia hetan. Ezemplu ida mak ita haree hanesan sei iha númeru mortalidade inan no oan ne’ebé aas tebes hanesan haktuir husi relatoriu estadu nia ba Implementasaun CEDAW. Relatoriu ne’e haktuir katak rasiu mortalidade inan nian relasiona ho komplikasaun bainhira isin rua, partus no hafoin partu ninia estimasaun aas, hanesan 800 por 1,000 husi partus no mortalidade oan mak 46 por 1.000 husi labarik hirak ne’ebé moris. Kauza husi problema ne’e tamba infesaun, moris prematur no trauma. Iha parte seluk, númeru alfabetizasaun mós aas tebes, estimasaun mak kuaze 50 % husi populasaun Timor Leste. Husi númeru ne’e, 2/3 husi populasaun ne’e mak feto. Kazu violénsia doméstika aas iha lista kazu ne’ebé Polisia tinan-tinan simu iha distritu hotu.

Iha vida ekonomia nian, ita haree feto barak mak envolve iha ekonomia kiik oan hanesan faan sasan iha merkadu, loke kios, soru-tais, homan no barak mós envolve iha setores privadu maibé sira mós hetan problema oin-oin hanesan seidauk hetan asesu ba treinamentu no informasaun hirak ne’ebé governu suporta nune’e mós númeru aas iha korupsaun no kolusaun ne’ebé envolve funsionáriu públiku no Pejabat Negara ne’ebé haktuir iha dadus PDHJ. Iha tempu ne’ebé susar, Parlamentu Nasionál aprova lei kona-ba Pensaun Vitalisia ba Eis membru Parlamentu Nasionál no Eis Titulares. Iha setór justisa nian, maski kazu barak mak rejista iha tribunál maibé la’o neneik no halo vítima husi violénsia bazeia ba jéneru barak mak dada fali sira-nia kazu ba prosesu iha tribunál tanba la’o kleur. Sira haktuir katak sira lakon tempu barak, laiha orsamentu atu suporta sira-nia transporte no komuni- kasaun, problema seluk tanba la hetan suporta husi família tanba moe no la fiar a’an, no halo impedimentu ba sira atu hala’o prosesu ne’e iha tribunál distritál ne’ebé refere.

Iha setór edukasaun, kondisaun fasilidade eskola barak mak sei a’at no la sufisiente ba labarik feto sira atu ba eskola hanesan fasilidade sintina no hariis fatin la di’ak, bee moos laiha, kadeira no meza laiha nune’e mós kondisaun seguransa la di’ak. Bainhira tama ba eskola númeru rejistu labarik feto ho mane hanesan, maibé la iha númeru drop out husi eskola rasik, halo ita la hatene katak labarik hira mak drop out ho razaun saida nomos labarik hira mak finaliza sira nia eskola.
Problema hirak hanesan ne’e sei mosu no akontese iha setores seluk maibé presiza rezolve atu nune’e feto sira bele hetan oportunidade no asesu ne’ebé hanesan atu sira bele goza sira-nia direitu ne’ebé konsagra ona iha Konstitusaun RDTL no tratadus Internasionál hitu ne’ebé Governu RDTL no Parlamentu Nasionál asina no aprova iha tinan 2002. Atu rezolve problema hirak ne’e presiza iha vontade polítika no servisu mak’as husi estadu rasik atu haree ba problema hirak ne’e. Iha ne’e polítika ba orsamenu importante tebes no sai hanesan xave ba estratejia atu asegura katak ema hotu-hotu bele hetan ka garante nia direitu báziku, liu-liu direitu feto nian. Tanba sa? Tanba orsamentu hanesan espresaun polítika ne’ebé integadu no konkretu. Funsaun orsamentu iha rua, hanesan husi parte fiskalizasaun atu asegura katak gastus orsamentu ba hola sasan públiku tuir duni prioridade ne’ebé planeia tiha ona. Purezemplu, osan atu hola foos tenke hola duni foos la’os atu hola fali kareta. Funsaun segundu mak funsaun distribusaun. Liu husi polítika orsamentu, Governu bele estabelese distribuisaun ne’ebé hanesan no hamenus injustisa ka problema hirak ne’ebé mosu entre grupu iha sosiedade nia laran. Ita hotu presiza hatene katak problema injustisa mosu tanba dezigualdade iha jéneru, ne’e duni ida ne’e sai prioridade governu nian atu bele rezolve liu husi hala’o mekanizmu orsamentu ne’ebé bele rezolve problema hirak ne’e.

Atu haree alokasaun orsamentu ita presiza haree fila fali ba faktór tolu mak hanesan, husi rendimentu/pendapatan estadu, gastus orsamentu estadu no prosesu polítika ne’ebé hamosu polítika orsamentu. Iha Timor Leste pendapatan estadu nian mai husi transferensia hosi fundu petroliferu, hosi doadores ( bilateral no multilateral) husi 2002-2003 to’o iha tinan 2006-2007, kuaze tinan-tinan kontribui ba orsamento Jeral Estado hamutuk Miliaun US$ 10.000.000.00 ne’ebé iha orsamentu Transitoriu 2007 no Ano Sivil 2008 laiha tiha ona, hosi agencias autonomas ( EDTL, Aviação Sivil, Aportil, Instituto Material no Ekipamentu no SAMES) no mós husi taxa. Taxa mai husi kontribuisaun povu nomos bainhira povu hola sasan ruma, nia fó ona kontribuisaun ba taxa ne’ebé ikus mai governu maneja fali orsamentu ne’e ba benefisiariu públiku. Tuir Joaozito Viana, Porta vox ba Luta Hamutuk katak iha tinan ida ne’e, kontribusaun povu liu husi taxa rai laran ba Orsamentu Jeral Estado Ano Sivil 2008 hamutuk Miliaun US$ 20,700,000.00, kuaze kontribusaun povu hamutuk 5.95% husi totalidade orsamento Jeral Estado mak Miliaun US$ 347,753,000.00.

Tanba taxa mai husi povu liu husi sira sosa sasan ne’ebé faan iha rai laran nune’e ita haree katak kontribusaun maka’as ba taxa mós mai husi feto sira. Tanba sa ? Iha sistema patriarkál hanesan iha sosiedade Timor Leste nian, knaar hirak atu haree ai-han ba oan no família iha uma laran, sosa sasan iha merkadu ka loja no haree saúde ba oan no família, ne’e sai kna’ar ka responsabilidade feto nian. Ne’e duni, feto kontribui maka’as ba taxa ba orsamentu estadu nian. Iha parte seluk mos fundus hosi agencias autonomas mai hosi kontribusaun povo tamba liu hosi selu elektrisidade/prepagu, taxa aiportu, importu no exportu. Nune’e mos ho fundu Petroliferu ne’ebé mai hosi rekursu naturais mina no gas nian no povo mak nain ba rekursus naturais ne’e. Estadu so maneje deit hodi utiliza ba necesidade publiko nune’e ikus mai povo hotu-hotu bele hetan prosperidade.

Kestaun mak, iha parte gastu orsamentu estatu nian fó ona benefisiu ba feto no labarik ka seidauk? Tanba sá mak problema iha sektór hotu-hotu sei mosu dezigualdade? Oinsá ho polítika estadu nian ba orsamentu estadu no relasaun ho Konvensaun Internationál hirak ne’ebé governu asina no sai hanesan obrigasaun estadu nian atu implementa tratadus hirak inklui mós Konvensaun atu Elimina hahalok Diskriminasaun Hasoru Feto (CEDAW)? Iha parte seluk Governu hala’o tiha ona polítika gender mainstreaming ka abordajen integradu jéneru iha Plano Dezenvolvimento Nasional (NDP) hanesan dalan ida atu hatu’un kiak ne’ebé haktuir iha Milenium Development Goals ( MDG). ***

Fo Ba, Simu Ba no Haberan Ba

Rede Feto hanesan organizasaun salurik ida ne’ebé luta ba feto nia igualidade kleur ona haforsa an atu bele servi feto maluk sira. Maski ho kapasidade ne’ebé limitadu, Rede Feto hamutuk ho membru sira halao programa bar-barak atu bele hatan ba feto nia nessidade liu-liu hare ba situasaun aktual ne'ebé iha. Feto hanesan sexu maioria sei infrenta problema barak iha area hot-hotu liu-liu iha area edukasaun no saúde. Feto barak sei moris iha inkapasidade ne'ebé halao feto barak sai vitima ba violénsia doméstika. Kultura Timor ne'ebé tau aspeitu mane hanesan faktór dominante mós fo impaktu boot atu feto sira bele hakbit sira nia kapasidade. Hare ba situasaun aktual, Rede Feto halao programa oin-oin atu fo kbiit ba feto maluk sira liu-liu iha area rural. Nudar salurik ba organisazaun feto 18, Rede Feto iha prinsipiu atu bele fó protesaun no promove hodi promove feto sira nia direito, livre husi diskriminasaun oin-oin no dezenvolve feto maluk sira hodi partisipa iha dezenvolvimento.

Baseia ba prinsipiu ida ne’e, Rede Feto hakarak hafórsa matenek, konésementu, abilidade, esperiensa no jestaun ba membros organizasaun no ba feto maluk sira liu husi programa capacity building ne'ebé implementa husi Capacity Building Officer (CBO). Hanesan parte husi organ ezekutiva Rede Feto, CBO halao programa oin-oin hanesan In House Training ba membru sira, preparasaun membru ba Konferensia internasionais, fó bolsa estudu, monitorizasaun no avaliasaun. Atu bele dezenvolve kapasidade organizasaun membru, CBO implementa ona aktivi- dades ne'ebé fókus ba esta- belese jestaun organizasaun, administrasaun, finansas no oinsa halao relasaun servisu diak ho doadores no NGOs. sira mos fó kursu no treina- mentu ne'ebé relevante ba membros ninia nesesidade. Durante tinan 2007, Capacity Building halao ona treinamentu barak ba membru sira hanesan job coaching o apredezazem iha orgaun Executiva, treinamentu hakerek proposal, treinamentu advokasia, GBV, CEDAW managementu organizasaun, kursu komputador, kursu lingua Ingles no Portugues.

Sra. Evelina nudar Capacity Building Officer (CBO) haktuir katak sira mos fó bolsa estudu ba feto maluk sira hanesan programa ida bele hakbiit kapasidade feto maluk sira iha area edukasaun. Bolsa estudu ne’e barak mai husi embaixada, internasional NGO no insti- tuisaun seluk ne'ebé fó komitmentu boot atu hak- biit feto maluk sira nia kapa- sidade. Tuir Sra. Evelina ba maluk feto sira ne'ebé partisipa workshop iha nivel internasional inklui mos feto maluk sira ne'ebé hetan ona bolsu estudu o kursu ruma tenke mos fahe nia esperiensia ne'ebé sira hetan ba feto maluk seluk. Ida ne’e hanesan dalan ida atu bele haberan informasaun diak liu tan liu-liu ba asuntu feto nian hanesan moto divisaun ida ne’e, "Fo ba, Simu ba no Haberan ba". **

Saida Mak Ami Halao Atu Komemora Tinan 100

Loron 8 de Marsu 2008, sai hanesan loron boot ba feto iha mundu tomak. Atividade oin-oin mós halao atu komemora loron ida ne’e. Iha Timor Leste, Sekretaria Estado ba Promusaun Igualidade (SEPI) serbisu hamutuk ho UNMIT no Sosiedade Sivil halao programa ida atu komemora loron espesial ida ne’e ho tema Finansiamentu ba Igualidade Generu, Investe ba Feto no Labarik – Investe ba Igualidade. Programa ne’e halao iha Salaun Delta Nova Comoro no GMT – Dili. Loron espesial ida ne’e mós fó opotunidade diak ba Rede Feto atu bele hametin asuntu feto nian iha komunidade nia leet liu-liu ba sira ne'ebé hela dook husi sidade. Loron Feto Mundial sai henesan etapa diak ida atu halao mudansa ba feto sira atu bele dezenvolve sira nia komunidade. Atividade oin-oin mós sai hanesan ponte ida atu komunidade bele hatene diak liu tan kona ba Loron ida ne’e. Sekretaria Rede Feto ho membru sira hanesan Fundasaun Moris Fóun (FMF) Liquica, Santa Bakhita, Fundasaun Hari Au Metan, OPMT, OMT no Finahada halao workhop loron ida iha nivel suco too distritu iha fatin la hanesan.

Iha dia 6 de Marsu 2007, Orfanato Santa Bakhita halao workhop loron ida iha Suco Cairui sub distritu Laleia – Manatuto ho tema Investe ba Feto no Labarik Feto, Investe ba Igualidade. Workhop ida ne’e mós hanesan atividade ida atu komemora Loron Feto Mundial ne'ebé monu iha 8 de Marsu 2008. Sra. Mariana Florinda nudar responsabel ba groupu Santa Bakhita haktuir katak workshop ne'ebé sira halao iha Cairui hanesan pasu importante ida ba feto hotu atu bele komprende no implementa saida no oinsá haburas ekonomia ba feto iha vida ekonomia iha suco Cairui. Maskei dook husi sidade, komemorasaun ida ne’e hetan partisipasaun maka'as husi komunidade no orgaun governo lokal. Orador ba workshop ida ne’e mai husi representante Ministeriu da Ekonomia Dezenvolvimentu, Sra Zulmira Sarmento no Sra. Ubalda Alves husi Rede Feto. Durante diskusaun nia laran, partisipante hatoo pergunta barak ba orador sira hanesan sasan sira ne'ebé la folin, violensia ne'ebé akontese iha Cairui no asuntu igualidade. Komunidade sira mós sente haksolok bainhira Santa Bakhita halao sira nia workshop iha Cairui tamba sira bele lori informasaun diak iha komunidade nia leet. Workshop ida ne’e hetan apoio husi UNFPA no taka ho lian fuan husi Chefe Suco Cairui - Laleia, Sr. Joao Ximenes.

Iha loron hanesan, Rede Feto mós halao programa fahe informasaun publiku liu husi programa televizaun Timor Leste (TVTL) hanaran Hanoin Lisuk. Programa ne’e rasik halao durante oras ida iha studio TVTL-Caicoli ho topiku Investe ba Feto no Labarik Feto, Investe ba Igualidade. Rede Feto konvida orador nain 3 ba asuntu ida ne’e hanesan Sra.Idelta Rodriguez husi Secretaria do Estado para a promocao da Igualidade, Sr. Joanitu Viana husi organizasaun Luta Hamutuk no Sra. Grizela husi Feto Kiik Serbisu Hamutuk (FKSH). Durante oras ida, Sra. Filomena Reis, hanesan moderador ba programa ne’e loke informasaun klean liu tan ba telespektadóres sira kona ba oinsá Governo IV Konstitusional halao investe boot ba igualidade jéneru. Hatan ba isue ida ne’e, Sr. Idelta Rodriques hatete katak maski alokasaun orsamentu estadu 2008 ba promosaun igualidade limitadu teb-tebes, sira esforsu aan nafatin atu feto maluk sira bele hetan igualidade iha aspeitu hot-hotu. Iha parte seluk, Sr. Joanitu Viana fó rekomen- dasaun ba governu atu bele tau matan ba orsamentu ba promusaun igualidade iha tinan oin mai.

Iha dia 7 de Marsu 2008, Fundasaun Moris Foun (FMF) Liquica ne'ebé mós hanesan membru Rede Feto halao workshop ida ho tema Investe Feto no Labarik, Feto Investe ba Igualidade ne'ebé halao iha Salaun Tokodede Liquica. Workshop ida ne’e hetan partisipasaun maka'as husi komunidade distritu liquica. Tuir Sra. Graciana da Silva nudar Koordenadora FMF hatete katak objetivu husi workshop ida ne’e atu fó kuinesementu ba loron mundial ba feto tamba iha komunidade barak la dun hatene ba loron ida ne’e. Workshop ida ne’e partisipa mós respresentante husi Secretaria Estado Formasaun Profesional de Emprego (SEFPE) no Ministerio Agriculrura Divisaun Floresta e Pesca. Sr. Bendito dos Santos nudar respresentante husi SEFPE hatao nia komprementus barak ba feto sira iha distritu liquica. Iha nia apresentasaun, nia hateten katak edukasaun hanesan xave ida atu feto sira bele partisipa iha seitores importante hanesan edukasaun, kultura no seluk seluk tan. "Ita haree ba kotuk liu, sistema patriakal halao valor feto nian ladun makas no barak liu iha dapur maibé transformasaun sosial politika rasik fó vantajem boot atu feto sira marka presenza hanesan agente transformadora tamba ne’e importante tenke iha atensaun apoio orsamentu ba tranformasaun atividade feto nia iha area rurais", katak Sr. Bendito ba partisipante sira.

Maski udan, workshop ida ne’e bele lao too nia rohan no hetan partisipasaun husi governo lokal, estudante no komunidade Liquica. Antes taka komemorasaun Loron Feto Mundial iha distritu Liquica, organizasaun FMF hamutuk ho orador no partisipante sira halao kuda ai-oan iha motalaran, Suco Dato – Liquica. Atividade atu komemora Loron Feto Mundial mós halao husi membru organizasaun Rede Feto seluk hanesan FOKUPERS, GFFTL, Fundasaun Hari Au Metan, OPMT no FINAHADA. Ikus mai, iha dia 10 de Marsu 2008, ita nia membru Parlemento Nasional mós fó sira nia tempo atu bele komemora loron Feto Mundial hamutuk ho feto maluk sira ne'ebé tuur iha Konselho de Suco no sosiedade sira.

Atividade oin-oin atu komemora Loron Feto Mundial ne'ebé hetan partisipasaun maka'as husi governo no komunidade hatudu ba ita katak iha mudansa boot iha ita nia sosiedade atu bele fó fatin espesial ida ba feto maluk sira ne'ebé durante tinan 100 luta nafatin ba sira nia direiru iha aspeitu hot-hotu. Presidente Republika, DR Jose Ramos Horta maski sei iha ospital hela mós hasai ninia mesajem ba nasaun relasiona ho komemora loron feto mundial.

"Iha loron ida ne’e, hau husu ba povu Timor Leste tomak, atu hapara violénsia doméstika, violénsia hasoru feto no labarik oan sira laos iha Timor Leste de'it, maibé mós iha mundu tomak, laos ohin de'it maibé iha moris lor-loron nia," hatete DR Jose Ramos Horta.
Parabens ! ***

PERFIL GFFTL (GRUPU FETO FOINSA"E TIMOR LESTE)

GFFTL estabelese iha dia 13 de Outobru 1998 hanesan parte ida husi Dewan Solidaridade Estudante Timor Lorosa’e. Organizasaun ne’e harii tanba hetan inspirasaun no formasaun husi grupu hanesan OPMT no OPJT. Iha 1998, GFFTL hala’o konferénsia ida kona-ba Feto Timor-Leste nia Imajen. Molok atu Konsulta Populár 1999, GFFTL mos halao programa edukasaun kona ba prosesu konsulta popular ba feto sira iha área rural ho objetivo atu bele fó motivasaun ba feto nia partisipasaun iha prosesu votasaun. Depois Konsulta Populár, GFFTL deside hala’o nafatin sira nia programa maski infrenta problema barak.
Iha fulan Outubru 2001, GFFTL sai membru organizasaun independensia ho nia eskritóriu prinsipál tuur iha Dili. GFFTL mos estabelese ninia eskritóriu ida iha baze distritu hanesan iha distritu Baucau atu bele fó oportunidade ba staf sira hala’o servisu iha distritu Baucau, Viqueque no Lautém.

Misaun :
Defende feto nia direito liu husi programa edukasaun alternativo ba povu hotu liu-liu ba feto maluk sira atu bele luta ba mudansa sosial ne’ebe iha valor ba feto sira, nune’e bele hola parte iha seitor hotu-hotu.
Vizaun :
Kria solidaridade no defende feto nia direito iha partes hotu ne’ebe lao ho justu.

Prinsipiu :
Aprende, halo asaun baseia ba solidariedade popular no servisu maka’as iha grupu.

Programa :
Hahú tinan 2000, GFFTL desidi programa alfabetizasaun no numerasaun sai hanesan programa priodade. Programa ida ne’e konsentra ba feto sira iha área rural liu husi atividade oin-oin hanesan treinu sosiál iha área jéneru, direitus umanus, demo-krasia no violénsia doméstika. Durante tinan 7, programa ne’e halao ona iha suco liu 50 iha distritu 10 (Ermera, Dili, Aileu, Manatuto, Liquiça, Lautém, Ainaro, Bobonaro, Manufahi no Baucau). Ba GFFTL, Alfabetizasaun no numerasaun konsidera hanesan pre-kondisaun bázika ba feto atu bele komprende no utiliza sira-nia direitu demokrátiku no umanu, no mós atu hetan asesu ba informasaun ne’ebé la’o iha nasaun laran.
GFFTL mos hala’o nia programa treinu sosiál kona-ba jéneru, direitus umanus, demokrasia no violénsia doméstika ho feto no mane sira iha fatin oin-oin iha distritu 13 Timor-Leste nian. Programa ida ne’e halao baseia ba limitasaun informasaun ne’ebé sai preokupasaun bo’ot ba feto iha area rural. Programa treino sosial ne’e sempre hala’o ba partisipantes literacy, grupu iha nivel distritu, joventude, nomos sisiedade ne’ebé hela iha areas rurais. Durante programa ne’e halao, GFFTL uza téknika fasilitasaun oin-oin, inklui mós teatru. GFFTL mos fó motivasaun ba la’en no feen sira atu bele atende treinu hamutuk atu nune’e bele reduz konflitu uma laran no promove servisu hamutuk hodi bele hetan mudansa sosiál iha komunidade .
Income generation nudar programa ida husi parte literacy program nian, ne’ebé agora dadaun halao hela iha Distritu Viqueque, sub-Distritu Ossu, suco Ua-bubu, aldeia Dauborubahan. Programa ida ne’e halao ho objetivu atu fó dalan ida ba grupu feto sira atu bele sustenta sira nia moris liu husi treinamentu nebe GFFTL organiza. Iha mos objetivu seluk hanesan fó kbiit ba feto sira atu bele maneja sira nia rendementu nebe sira hetan atu nune’e grupu ida ne’e bele hamrik mesak hodi desenvolve an.
GFFTL esperansa katak, se organizasaun barak servisu hamutuk ho komunidade sira iha base, durante tinan 50 oin mai feto Timor bele hetan liberdade iha aspeitu hot-hotu hanesan feto hot-hotu bele hakerek no lee, iha asesu diak ba edukasaun no saude. Distansia ne’ebé haketak komunidade husi sidade Dili ne’ebe hanesan fatin sentru hot-hotu sai problema boot ba feto nia liberdade. Nune’e, GFFTL iha kometimentu atu luta nafatin ba progresu feto sira iha área rural.


Kontaktu :

GFFTL (Groupu Feto Foinsa’e Timor Leste)
Knua Buka Hatene Centre,
Estrada Colmera, Dili