Thursday, September 9, 2010

“LEI NE”E TENKE IMPLEMENTA, TENKE SOSIALIZA SEI LAE ITA HALO IMPEDE MALU LA HALO BUAT IDA”

Deputadu Manuel Tilman, Presidente Komisaun C Parlamentu Nacional

Parabens tamba aprova duni Lei Kontra Violensi Domestika. Parabens mos ba ida naran dialogu. Ita ohin rona iha ne'e esperiensia boot ida tamba rona buat ne'ebe evolusaun sosial ida ne'ebe boot teb-tebes. Alende ne’e sei atrazadu tamba adulteiru, infidelidade katak sei uza kostume. Ita hanoin lae, tamba Timor evolvidu tebes. Entaun kompara took ba Indonesia, ba took Iran, Afganistan nomos Afrika sira. Iha nasaun Iran ka Pakistan foin dadauk ita rona feto ida kondenadu tenke mate tuda ho fatuk.

Ita iha Timor-Leste buat ida ne'e liu ona, ate ohin ita haree barbaria iha ita nia rai la iha ona, ne'e duni Ita lakohi depende katak kultural iha Timor nian atrazadu mas buat barak ita sei hadia maibe Ita hanoin ita involvidu. Ita nia sosiedade rasik garantia para ita bele halao deskuti ba malu para hetan Lei Kontra Violensia Domestika (LKVD).

Ita nia Kontituisaun RDTL artigu 9 hateten katak ita simu prinsipiu international no ita nia Parlamentu Nasional ratifika ona lei sira ne'e hotu, lei kona-ba feto ka mane, kona-ba faan ema (trafiku umanus) ka kona-ba prostituisaun, ita ratifika ona. Ne'e duni kazu ne'ebe akontese iha Timor kuandu iha tribunal bele julga liu husi artigu 9 ida ne'e dehan katak bele kaer ema sira ne'e.

Atu hadia povo nasaun ninian, objetivu ne'ebe nasaun tenke kumpri maka atu kria, promove no garante efeitivu igualdade opurtunidade ba feto no mane. Timor-Leste hanesan pais uniku iha mundu ne'ebe iha ninia Konstituisaun hateten katak feto maka uluk mane tuir, laos hanesan nasaun seluk ne'ebe heteten katak mane uluk feto tuir. Ne'e duni Timor involvidu maski ita nia kostume berlake ida ne'e hanesan obstaklu ida no dalaruma kostume ida ne'e hanesan kauza ba violensia, laos domestika deit maibe violensia entre familias.

Nesesidade boot ida maka governo tenke kria no implementa alterasaun de mentalidade sosiedade Timor nian, konsen- sializasaun ba vitima hodi hatene estatutu sira nia rasik hanesan vitima nomos direitus ne'ebe nia tenke hetan. Lei ida ne’e laos deit garantia igualdade entre feto no mane. Lei ne'e laos lei igualdade de jeneru, lei ne'e ita dehan katak Lei Kontra Violensia Domestika atentadu kontra dignidade pessoal umana. Tuir Portuguesa dehan katak violasaun de direitus umanus. Lei ida ne’e limita liberdade auto-determinasaun ba vitima, ne'e duni ita nia lei ne'e inisial liu-liu maka koalia buat rua ne'e deit maibe tenke iha mos kapitulu prinsipal kona-ba krime.

LKVD prevene violensia domestika katak hahalok ida ne'e la bele akontese tan. Lei ida ne'e mos fo protesaun no asistensia ba vitimas. Atu bele prevene violensia domestika, Governo RDTL rasik tenke implementa kurikulu kona-ba violensia domestika desde eskola pre-primaria ba oin. Presidente Republika mos halo rekomendasaun atu koalia iha ne'e kona-ba definisaun familia. Buat ida katak familia ida ne'e en-global, ema ne'ebe sei kaben maibe eis konjuje ne'e mos tama familia nafatin. Deputadu kuaze metade lakohi simu ida ne'e mas depois deskuti loron rua sira bele simu. Uma Kreda mos foti problema kona-ba buat ida dehan katak “qualquer outra pessoa que esteja inserida no mesmo contexto de dependência ou economia familiar, incluindo quem nele exerça de forma continuada e subordinada uma actividade doméstico-laboral”. Mas problema ba gereja buat ida ne'ebe “qualquer outra pessoa que esteja inserida no mesmo contexto”. Ita hare katak iha Nasaun Portugal sira aprova ona lei ida naran Lei Vivensia de Facto, mane ho mane, feto ho feto, entaun Igreja bele hanoin katak ida ne'e bele signifika katak feto ida moris hamutuk ho feto ida, bainhira sira nain rua baku malu, ida ne'e mos violensia domestika. Tamba ne'e Igreja dehan katak hakat oitoan aban bainrua Timor-Leste mos bele aprova lei ida katak vivensia de facto, mane bele kaben ho mane, feto bele kaben ho feto, buat ida ne'e kontra relijiaun.

Presidente Republika, DR Jose Ramos Horta mos foti tan problema kona-ba Artigu 35 LKVD ne'ebe dehan katak iha Kodeku Penal defini ona buat krimi barbarak. Nia dehan ita la presiza defini tan. Ami Komisaun A Parlamentu Nacional sei labook buat ida iha lei ida ne'e no sei husik lei ida ne’e implementa ba tinan ida ka rua. LKVD ne’e tenke implementa ba, tenke sosializa ba, sei lae ita halo impede malu la halo buat ida. Artigu 35 LKVD ne'ebe hatete iha Kodeku Penal defini ona krimi bar-barak. Nia dehan ita la presiza defini tan. Ami Komisaun A Parlamentu Nacional sei labook buat ida iha lei ida ne'e no sei husik lei ida ne’e implementa ba tinan ida ka rua. LKVD ne’e tenke implementa ba, tenke sosializa ba, sei lae ita halo impede malu la halo buat ida. One Stop Crisis Centre katak tenke iha fatin ida ba ema ne'ebe vitima ka ema ne’ebe atu sai vitima. Sira bele kontakta ba, bele esplika sira nia problema no husu apoio mediku, apoio psikolojia, apoio policia no apoio juridiku, fatin ne'e iha ka lae? Kona-ba sira ne'e tenke iha regulamentu husi governo. Ida seluk maka tenke iha formasaun ba preparasaun tekniku ne'ebe iha area sosial, psikolojiu atu ajuda vitima inklui nia oan.

Buat ida seluk maka tenke iha koperasaun entre PNTL no Ministeriu Publiku. Ida seluk maka formasaun ba polisia kona-ba lei hanesan, LKVD, Kodeku Penal no Lei ba Prosesu Kodeku Penal, ida ne'e tenke iha. Buat sira seluk maka regime de alimentas. Ne'e dehan katak obrigatoriu boot ba estadu kuandu agresor ne'ebe halao violensia ne'e la iha osan, Estadu tenke tau osan hodi tau uma mahon ka tau iha Sentru Apoiomentu Alimentasaun ba vitima no ninia oan inklui ninia dependeti. Estadu tenke fo alimentasuan ba sira hotu.

Violensia Domestika tenke iha duni osan ruma ba buat ne'ebe hanesan uma mahon, One Step Krisis Centre, formasaun ba polisia kona-ba Kodeku Prosesu Penal no Lei kontra Violensia Domestika, depois se bele karik fo bolsa estudu ba ema ne'ebe atu estuda liu-liu iha area psikolojia, psikoteknika, psikotest hodi tulun vitima. Maibe karik tuir ita nia tradisaun vitima hasoru fali agresor no halao rekonsiliasaun diak fali malu sira mos presiza asistensia psikolojia, psikososial ba sira hotu***.

“LEI BELE KAPAZ MAIBE SE KOMUNIDADE LA KOMPRENDE NO ITA LA IMPLEMENTA, LEI NE”E HANESAN DEIT”

SEPI, Sra. Idelta Maria Rodriguez

Ba kazu violensia domestika ita haree katak iha kategoria rua: kategoria ba kazu civil nomos ba ketegoria ba kazu krimi. Maibe importante mai ita katak oinsa haree ba prosesu atu bele kondena nomos fo sansaun ba suspeitu atu bele hela iha Hotel Becora (prizaun).

Ohin ita rona ona kazu violensia domestika ida no fo impaktu katak labarik sira tenke hela iha uma. Maibe ita tenke hatene kuandu feto ida ka mane ida atu divosiu, sira tama ona iha prosesu ida ne'ebe tenke tuir lei. Harta (riku soin) ne'ebe agora vitima lakon tamba seidauk too prosesu tribunal. Agora dadauk ne'e vitima sei terus no tenke lori terus sira ne’e ho matebe’en, hakarak fila ba sira nia uma maibe la permiti.

Maski Procurador mos iha Seksaun Minoris ba labarik sira ne'ebe ses an husi inan aman maibe tuir Lei Kontra Violensia Domestika (LKVD) se mak iha dever liu maka Ministeriu Solidaridade Sosial (MSS). Iha LKVD termina ona kada knaar ba ministeriu kompetente atu fo assistensia, atu halo prevensaun, atu assisti vitima too prosesu ne'ebe ita espera.

LKVD ne'e iha parte tolu, premeiru maka Lei Kontra Violensia Domestika, ida seluk kona-ba Sentru Apoio no ida tan kona-ba Alimentasaun. Haree ba parte alimentasaun, LKDV dehan katak kuandu oan ses ona husi uma laran oinsa maka atu fo asistensia ba sira atu haree ba alimentasaun. Entaun ita hanoin katak sei ita haree ba parte 3 ne'e, sira ne'e integradu. Ita la bele haree sira ketak-ketak maibe iha keterkaitan no kesinambungan, laos buat ida separadu.

Responsibilidade Xefe Suku Nian
Tuir LKVD, lider komunidade sira mos iha dever moral atu halao prevensaun ba violensia domestika ne'e iha nivel komunitaria maibe tenke hatene katak violensia domestika ne'e hanesan krimi publiku laos semi publiku. Kuandu krimi publiku hakarak ka lakohi tenke ba prosesu justisa duni. Ida ne'e maka ita tenke tau iha ita nia hanoin no tau iha ita nia konsensia katak krimi publiku laos semi publiku.

Ita mos hatene katak, se kuandu ita nia kostume dehan katak kuandu familia ida hetan problema sempre iha keterkaitan familia husi mane foun, feto foun, feto sai, husi humane. Ita sempre tu’ur hamutuk resolve maibe tenke tau iha ita nia ulun katak violensia domestika hanesan krimi publiku. Ita la bele halimar ho lei ne'ebe ita hotu hakarak bele halo prevensaun maibe ita halimar fali iha kotuk. La kohi lori ba julgamentu, lakohi lori ba tribunal ne'ebe maka bele desidi.

Prosesu Halo LKVD
Prosesu halao lei ida ne'e hahu kedas husi Gabinetti Assesoria Promosaun Igualdade (GAPI) iha Primeiru Governo Konstitusional. Mas, iha mos problema bar-barak tamba depois ita tu’ur hamutuk no desidi iha Ekipa Tralbalho ba LKVD, derepenti dokumentu politiku ida ne'e tenke apresenta iha Konselhu Ministriu. Too apresentasaun ita nafatin ba halao sosializasaun. Bainhira halao konsultasaun ba draft policy paper ba lei ida ne'e ita halao konsultasaun iha 13 distritu ho lider komunidade liu-liu ba avo sira, tiu sira ne'ebe kaer ai-tongka sira ka rotan iha suku ida-ida. Ami konvida sira halo konsultasaun atu rona sira nia hanoin.

Bainhira tama atu promulga, LKVD hasoru problema uitoan. ita simu tan notas ida husi Presidente Republika atu fo atensaun ba pontu balun husi Parlamentu Nasional. Ita hanoin katak laiha tan ezepsaun ruma mas realidade verdade agora dadaun ita simu karta ida .

Bainhira Hau simu mensagem dehan katak Presidente Republika atu la promulga entaun Hau hasoru kedas Presidente iha altura ne'eba. Maibe antes ne’e Hau hasoru uluk ho Amo Bispo para bele rona sira nia hanoin kona-ba Igreja nia posizaun tamba hau rona Igreja lakohi LKVD promulga. Depois Hau hasoru Presidente Republika, nia hateten katak bainhira lei ne’e promulga ona Presidente sei iha notas balun ba Parlamentu Nasional.

Dala ida tan, ita hatene katak LKVD ne'e halo liuhusi prosesu kleur teb-tebes tamba ne’e ita la bele halimar fali katak depois lei ne'e promulga ona ita husik deit ita nia feto maluk sira terus nafatin no ita abandona kazu sira ne'e.

Prosesu Implementasaun
Agora fresteza tamba lei ida ne'e passa maibe oinsa ita agora dadauk atu haree ba ninia implementasaun. Prosesu ne’e sai hanesan faktor ida importante tebes atu bele asegura katak implementasaun ne'e lao dadauk. Lei bele kapas maibe se komunidade la komprendre no ita la implementa, lei ida ne'e hanesan deit. Importante ita presiza iha asaun ida atu bele halo implementasaun didiak.

Tuir mandatu LKVD, Sekretariu Estadu ba Promousaun Igualdade (SEPI) maka lidera prosesu mekanismu koordenasaun ba implementasaun ba lei ida ne’e. Iha mos ministeriu relevante ne'ebe importante ba lei ida ne’e maka Ministeriu Solidaridade Sosial (MSS), Ministeriu Saude (MS), Ministeriu Justisa (MJ), Sekretariadu Estadu Seguransa, Ministeriu Edukasaun (ME).
Hau hakarak dehan katak, nasaun balun maka aprova lei VD tenki lori tempo naruk atu halao revisaun. Agora ho ita nia esforsu tomak ita maka foin aprova LKVD, ita halo kedas revisaun.***

"HUSU BA GOVERNO ATU ALOKA ORSAMENTU BA IMPLEMENTASAUN"

Sra. Merry Bareto, Direitora Fokupers, Tim Advokasia ba Lei Kontra Violensia Domestika :

Ekipa Tim Advokasia ba Lei Kontra Violensia Domestika hato’o orgulhu no alegria ba ita nia susesu boot ba prosesu naruk durante tinan 9 nia laran halao prosesu advokasia ba lei ida ne'e hanesan krimi publiku. Ita nasaun Timor-Leste agora dadaun iha lei foun ida ne'ebe sei hapara violensia iha uma laran no promove unidade familia.

Ohin ita hotu hamutuk iha ne'e balun ho matan been tun no balun ho laran moras tamba ita nia feto maluk sira sei sai nafatin vitima ba violensia domestika. Grupu Serbisu Advokasia ba LKVD hakarak hato’o katak importante oinsa ita bele hapara violensia domestika no mos hametin unidade familia hodi sai nafatin familia Nazareti ba futuru iha nasaun foun ida ne'e.

Husi prosesu naruk ida ne'e, agora dadauk ita hahu fase segundu hodi halao publikasaun no sosializasaun ba lei ida ne’e. Ami mos husu ba komunidade tomak atu bele simu informasaun kona-ba saida deit maka hakerek no koalia klaru iha LKVD atu nune populasaun hotu bele simu informasaun hodi hatene katak ita nia nasaun iha tan lei foun ida ne'ebe garantia justisa no direitu ba familia atu moris hakmatek iha uma laran rasik. Bainhira ami halao advokasia ba lei ida ne’e ami sempre hato’o mensagem katak uma hanesan fatin intimu, uma hanesan fatin protesaun no uma maka fo seguru ba ita hotu, uma la bele sai hanesan inferno ba familia ida.

Ami husi Tim Advokasia ba LKVD husu ba Nain-Ulun sira iha IV Governo Konstitusional katak bainhira halao Planu Orsamentu ba tinan 2011 atu bele aloka orsamentu ba Ministeriu ne'ebe maka mensiona iha LKVD atu sira bele foti responsibilidade tuir kna’ar ministeriu ida-ida nian atu nune bele implementa lei ida ne'e ho kualidade.

Ami mos la haluha husu atensaun husi membrus Parlamenta Nasional sira atu fo atensaun bainhira halao debate ba orsamentu governo ba tinan 2011 nia atu bele suporta lei ida ne'e liu husi dezisaun Parlamentu Nasional, sei la aloka orsamentu ba prosesu implementasaun lei ida ne'e maka lei ne'e sei la sai kualidade.

Prosesu Serbisu :
Bainhira halao serbisu advokasia, hot-hotu ho aten brani maski ita la iha esperiensia koalia kona-ba lei ida ne'e maibe ami iha ligasaun ho membrus, prokurador nomos membrus advogado balun inklui ho kolega sira husi organizasaun ne'ebe iha esperiensia barak kona-ba lei ninian hanesan PDHJ.

Ami koko halao konsultasaun no diskuti oinsa ami rasik bele iha komprendesaun diak kona-ba lei ida ne'e. Bainhira ami halao rekomendasaun ba iha Kodeku Penal Timor-Leste ninian, Ami haree liu ba artigu ne'ebe relasiona ho asuntus feto, entaun iha Kodeku Penal Ami haree katak pontus rua maka presiza atu bele fo atesaun husi Tim Advokasia ba LKVD atu bele fo sujestaun ba iha Governo tamba iha tempu ne'eba violensia domestika hanesan semi krime publiku. Entaun Ami koko hamutuk ho SEPI oinsa atu luta para violensia domestika bele konsidera hanesan krimi publiku.

Iha parte segundu, Tim Advokasia ba LKVD haree ba asuntus abortus ne'ebe maka iha Kodeku Penal hanesan kriminaliza no husu para bele iha esepsaun ba vitima violasaun seksual no mos saude inan ho oan sira. Bainhira halao lobi ho Ministeriu sira, balun simu diak no balun la simu ami nia hanoin. Maibe ho koragem ne'ebe iha nomos kolaborasaun diak ho SEPI ho membrus sira hotu inklui mos membrus Governo no Parlamentar depois too ikus ita hetan vitoria ne'ebe ohin ita hamutuk halao dialogu entre vitima ho lider komunidade sira no mos akumpanha tempo ida ne'e ita bele selebra vitoria ne'ebe hetan husi advokasia ba Lei Kontra Violensia Domestika. ***