Tuesday, December 1, 2009

FETO MOS IHA DIREITU BA SAUDE REPRODUKTIVA

Timor Leste - Loron AIDS Mundial 1 Dez 2009

Kada tinan iha loron 1 Dezembru, mundu tomak komemora Loron Aids Internasional. Loron ida ne’e hanesan loron ida atu bele kombate moras HIV/AIDS. Durante tinan barak, moras ida ne’e sai ona ameasa boot ba komunidade mundu hotu no halo ema rihun ba rihun mate. Lideransa husi nasaun hotu-hotu mos fo prioridade ba impaktu husi moras ida ne’e tamba laos deit daet ba ema ne’ebe hetan risku boot maibe daet ona ba ema seluk la iha risku hanesan donna da casa sira.

Iha tinan 2008, ema besik 33,4 milloen positivu moras HIV/SIDA. Husi numeru ida ne’e, persentasaun feto moris ho virus HIV/SIDA barak liu kompara mane. Virus HIV/SIDA bele hadaet ba ema liuhusi dalan oin-oin hanesan relasaun seksual ne’ebé la seguru, daet husi inan isin rua ne’ebe pozitivu HIV/SIDA ba nia bebé iha nia isin no ikus mai wainhira labarik ne’e moris, nia bebe mos pozitivu virus HIV/SIDA. Iha parte seluk, virus HIV/SIDA mos bele hadaet liu husi daun sona nian/jarum suntik. Virus HIV/SIDA bele daet ba malu liu husi transfuzaun raan husi ema ne’ebé pozitivu HIV/SIDA ba ema seluk.

Tuir estatístika Ministério Saúde nian hateten katak komesa tinan 2002 too tinan 2009 kazu AIDS/SIDA aumenta bebeik. Agora ema ne’ebe positivu HIV/SIDA ho total ema nain 120. Husi total ida ne’e ema nain 17 mate ona. Iha tinan 2008 de'it, tui dadus husi Ministeriu Saude rejista ona ema hamutuk nain 500 husi distritu ne’ebe deferensia hanesan Maliana total 41 mane 10 feto 31, Suai total 17 mane 13 no feto 4, Maubisse total 9 mane 8 no feto 1, Oecusse total 44 mane 32 no feto 12, no distritu seluk ne’ebe la temi total hamutuk 321 feto 77 hetan ona tes ran katak positivu hetan moras HIV/SIDA.

Sei ita kompara ho tinan 2004 ne’ebe iha deit ema nain 24 positivu HIV/SIDA maka durante tinan 5 numeru ema ne’ebe positivu HIV/SIDA aumenta too ema nain 100. Kada tinan maizemenus ema nain 20 hetan positivu moras HIV/SIDA. Iha fatin la hanesan, Daniel Marcal nudar Direitur husi organizassaun sosiedade sivil hanesan Church World Service (CWS), esplikasaun katak iha estimasaun ema 5.000 resin maka hetan ona moras HIV/SIDA iha Timor Leste.

Tamba Saida Moras Ida ne’e Aumenta Bebeik ?

Timor Leste hanesan nasaun independensia mos hetan impaktu negativu husi mundu global liu-liu husi ema internasional barak serbisu iha nasaun ida ne’e. Atividade prostituisaun ne’ebe barak akontese iha kapital Timor Leste mos hanesan kauza ida tamba sa moras HIV/SIDA aumenta bebeik. Husi dadus ne’ebe iha, moras HIV/SIDA daet barak liu husi relasaun seksual ne’ebe la seguru.

Ema internasional barak ne’ebe serbisu iha Timor Leste inklui osan dollar Americano ne’ebe sirkula iha nasaun ida ne’e halo prostituisaun sai hanesan area serbisu ida bele hetan dollar lalais. Kondisaun ida ne’e halao feto prostituta husi nasaun seluk mai no serbisu iha area ida ne’e. Husi peskiza Fundasaun Alola iha tinan 2004 kona-ba atividade prostitusaun iha Timor Leste hateten katak ema estranjeiru nain 148 husi nasaun 6 hanesan Indonesia, China, Filipina, Thailandia no Australia serbisu hanesan feto prostituta iha Timor Leste. Iha relatorio ida ne’e mos hatete katak feto Timor nain 100 mos involve iha bisnis a’at ida ne’e. Area prostitusaun hanesan area ida perigozu ida ba feto prostituta sira tamba sira bele hetan violensia oin-oin husi sira nia kliente inklui mos bele hetan moras HIV/SIDA tamba halo relasaun seksual la seguru. Hahalok a’at mane sira ne’ebe gosta ba fatin prostituisaun mos halo moras ida ne’e daet lalais ba ema seluk.

Problema prostituisaun ne’e mosu iha ita nia sosedade barak tamba razaun ekonomia. Kondisaun ekonomia Timor Leste ne’ebe sei fraku halo ema barak liu-liu ema sira moris iha fatin rural hetan limitasaun atu bele sustenta sira nia moris. Kondisaun ida ne’e aumenta tan ho sira nia inkapasidade no hare ba faktores fiziku ne’ebe fraku liu kompara ho mane. Tiur peskiza Fundasaun Alola nian iha tinan 2004, prostituisaun mosu barak tamba razaun ekonomia no violensia baseia de jeneru. Iha Timor Leste, fatin barak sai ona imajina a’at iha sosiedade nia laran hanesan fatin protituisaun lokal. Fatin sira ne’e mos bele sai fatin ida atu moras HIV/SIDA bele hadaet ba ema seluk bainhira estadu la halo kontrola ba atividade ilegal ida ne’e. Estadu Timor Leste liu husi instituisaun sira ne’be iha responsibilidade ba combate moras HIV/SIDA tenke proaktiva para moras ida ne’e la bele estraga ita nia sosiedade no ita nia futuru.

Tamba Sa Maka Feto Sai Vulnerável Liu ba Virus HIV/SIDA?

Husi resultadu peskiza ne’ebe Organizasaun Mundial ba Kombate Moras HIV/SIDA (UNAIDS) halo hatudu katak iha duni relasaun forte entre violensia hasoru feto no moras HIV/SIDA ne’ebe hadaet lais liu-liu ba feto sira. Feto hanesan sexu fraku ida kompara ho mane la iha poder/forsa boot ida atu bele rejeita bainhira sira nia laen hakarak halo relasaun seksual inklui halo relasaun seksual ho violensia oin-oin. Faktor ida ne’e mos sai hanesan kauza ida katak feto risku duni ba moras HIV/SIDA. Iha tempu hanesan, feto barak mos ladun hetan asesu informasaun ne’ebe diak no lolos kona-ba moras ida ne’e rasik.

Disigualdade no injutisa jeneru halo feto maluk sira la bele hili sira nia futuru, la bele hili sira nia laen, la bele hili bainhira sira bele kaben, oinsa sira bele halo relasaun seksual no la iha poder atu bele halo relasaun seksual ne’ebe seguru. Iha sektor ekonomia, feto mos hetan diskriminasaun boot tamba sira laiha kbiit ekonomia no halo feto sira depende deit ba sira nia laen atu bele sustenta sira nia familia. Kondisaun ida ne’e halo feto nia posisaun fraku tebes no seidauk aumenta ho faktus ne’ebe iha katak feto barak unalfabetu, laiha asesu ba informasaun, nivel edukasaun ne’ebe minimu liu inklui mos sistema lei nian ne’ebe ladun fo apoio ba feto sira. Faktus sira ne’e halo feto hetan risku boot ba moras HIV/AIDS.

Moras HIV/SIDA No Violensia Hasou Feto

Asaun atau bele hapara moras HIV/SIDA sai ona isue internasional ida. Iha nasaun barak, aktivista feto no direitus humanus sira tau ona isu ida ne’e sai hanesan parte intregadu ida husi kampanha loron 16 eliminasaun violensia kontra feto. Aktivista sira hanoin katak iha relasaun forte entre violensia hasoru feto no moras HIV/SIDA ne’ebe hadaet lalais.

Tuir Konvensaun CEDAW nian ne’ebe Estadu Timor Leste ratifika hateten katak Governo Timor Leste iha obrigasaun atu garantia feto nian direitu inklui feto nia direitu iha area saude repruduktiva. Artigu 12.1 Konvensaun CEDAW hateten katak estadu membru tenke hola medida hotu-hotu ne’ebe lolos atu halakon diskriminasaun kontra feto iha area kuidadu kona-ba saude atu nune garantia asesu ba serbisu kuidadu ba saude nune’e mos asesu ba planu familiar ne’ebe tenke baseia ba feto no mane nia igualdade. Artigu ida ne’e haforsa tan ho rekomendasaun jeral husi Konvensaun CEDAW numeru 24 pontu 5 ne’ebe deklara katak sirkunsizaun ba feto, virus HIV/SIDA, feto aleijada sira, violensia hasoru feto no iguladade iha relasaun familiar nudar parte intregadu ida reasiona ho obediensia ba artigu 12 konvensaun CEDAW nian.

Estatutu feto iha area saude ida ne’e mos haforte tan liu husi Deklarasaun Beijing 1995ne’ebe obriga nasaun hotu hotu atu bele implementa rekomendasaun husi deklarasaun ida ne’e. Iha sektor feto no saude, Deklarasaun Beijing mos hateten klaru katak nasun ne’ebe asina deklarasaun ida ne’e tenke foti asaun ne’ebe sensitive ba jeneru atu bele kombate moras HIV/AIDS nomos problema saude seksual no reproduktiva.

Saida Maka Ita Bele Halo?

Haré ba realidade katak numeru ema positivu virus HIV/SIDA iha Timor Leste komesa aumenta, ne’e duni presiza halo asaun preventiva atu bele hamenus número hirak ne’e liu husi programa integrada. Instituisaun hotu tenke involve iha laran inklui mos sosiedade sivil no familia rasik tamba problema moras ida ne’e laos deit problema governo nia deit maibe problema ita hotu. Iha parte ida, faktus hatudu mai ita katak ema barak ladun hetan informasaun kona-ba moras ida ne’e liu-liu ba feto sira. Iha parte seluk, ita mos la bele taka matan ba atividade prostituisaun ne’ebe buras iha kapital Timor Leste no fatin seluk. Hanesan linha ida husi virus HIV/SIDA bele hadaet ba ema seluk, problema prostituisaun tenke resolve lalais liu husi fo poder ba policia atu bele halao operasaun konjunta atu bele hapara atividade ilegal ida ne’e.

Governo mos tenke halao mekanismu ne’ebe diak atu bele prevene Timor Leste husi prostituisaun liu-liu prevene nasaun ida ne’e husi “invasaun” feto prostituta internasional ne’ebe diskonfia bele lori virus HIV/SIDA tama liu husi transaksaun seksual. Iha parte ida ne’e, diresaun Polisia Imigrasaun kaer funsaun importante atu bele prevene Timor Leste husi prostituisaun no trafiking Umano. Governo mos tenke tau matan ba Timor oan balun ne’ebe involve iha bisnis ida ne’e para ema hirak ne’e bele hetan kapasitasaun ruma ou serbisu ruma no muda sira nia atividade hanesan feto prostituta.

Governo mos tenke prepara fatin tratamentu ida atu bele trata ema sira ne’e positivu virus HIV/SIDA no garantia sira nia direitu. Ba asesu publiku, governo liu husi Ministeriu Saude tenke mos prepara fatin publiku ida atu ema hotu bele halo testu ba moras ida ne’e. Iha parte justisa, Tribunal tenke fo sansaun aas ba kazu prostituisaun nian para ema ne’ebe sai autor ba atividade ilegal ida ne’e la bele repete hahalok a’at ida ne’e. Presiza mos lei ida atu bele regula no fo sansaun ba ema no groupu ne’ebe involve iha laran nomos fo rahabilitasaun ema ne’ebe sai autor prostituisaun. Nesisidade ida ne’e hanesan obrigasaun estadu Timor leste nian baseia ba Konvensaun CEDAW artigu 6 , estadu membru sei foti medidas hotu-hotu ne’ebe loos hanesan legislasaun ka halo lei atu kontra makas forma oin-oin kona-ba trafiku ba feto no esplorasaun protituisaun ba feto sira.

Bainhira instituisaun hirak ne’e la bele halo sira nia knaar ho diak maka sosiedade bele la fiar ba sira nia funsaun tamba kondisaun ida ne’e bele haburas prostituisaun iha rai laran no destrui mentalidade sosiedade Timor Leste nian liu-liu familia sira.

Atu bele kombate moras ida ne’e, presiza mos fahe informasaun ba nivel sosiedade hotu-hotu liu-liu ba sira ne’ebe hetan risku boot liu ba moras ida ne’e. Ba familia sira mos, tenke hamoris respeita malu entre laen no nia fen. Laen sira tenke respeita direitu saude reproduktiva sira nia fen, halo relasaun seksual ne’ebe seguru no la usa violensia. (RFTL/ICP Office/Cop09)***

Wednesday, November 25, 2009

FETO HETAN DEIT 2,262 % IHA ELEISAUN XEFE SUKU 2009

Dili – Timor Leste / Rede Feto Timor Leste / 26 Novembru 2009

Depois Eleisaun Lideransa Komunitaria (ELK) halao iha dia 9 Outobru 2009, Komisaun Nasional ba Eleisaun hatoo resultadu sira hetan ba Tribunal Rekursu atu bele hetan legalizasaun inklui mos hetan desizaun ba reklamasaun ne’ebe tama ba CNE. Maski durante prosesu eleisaun rasik, STAE hetan problema barak maibe ita bele dehan eleisaun ne’e lao ho diak.

Depois CNE hatoo sira nia resultadu Eleisaun Lideransa Komunitaria ba Tribunal rekursu, iha loron 18 fulan Novembru 2009 Tribunal ne’e fo sai kona-ba sira nia desizaun final ba Eleisaun Lideransa Komunitarian. Beseia resultadu ida ne’e, Tribunal Rekursu hatoo lista kandidatu Xefe Suku sira eleitu ho total 441 kandidatu. Tribunal Rekursu mos fo sira nia desizaun final relasiona ho problema ne’ebe akontese iha suku Raimea – Covalima ne’ebe entre kandidatu Domingus dos Reis no Jorge Pereira hetan resultau hanesan. Ba kazu ida ne’e Tribunal desidi halo eleisaun segunda iha Suku Raimea, Sub Distritu Zumalai, Distritu Covalima baseia ba artigu 33, 34 no artigu 35 husi Lei 3/2009.

Husi lista kandidatu Xefe Suku ne’ebe Tribunal Rekursu fo sai, husi total 442 suku ne’ebe iha, kandidata feto sira manan deit iha suku 10. Maski persentace ne’e kiik maibe lideransa feto iha nivel suku aumenta feto nain 2 kompara Eleisaun Xefe Suku 2004/2005. Durante prosesu kampanha, kandidata feto ho total 42 halao sira nia programa kampanha ida-idak atu bele manan eleisaun. Ikus mai kandidata feto nain 10 deit maka eleitu iha loron 9 fulan Outobru 2009. Ida ne’e hatudu mai ita katak feto hanesan sexo maoria iha Timor Leste seidauk fo apoiu total ba kandidata feto sira ne’ebe kompete iha eleisaun. Husi resultadu ida ne’e ita hatene katak feto hetan deit 2,262 % kompara ho kandidata mane sira ne’ebe hetan 97,738 %.

Kandidatu feto ne’ebe eleitu atu tuur hanesan xefe suku hanesan :

  1. Cristalina Quintao (suku Railako leten / sub disritu Railaco / Distritu Ermera)
  2. Filomena Soares (suku Fahisau / Sub Distritu Lequidoe / Aileu)
  3. Fransisca Monica F. Soares (Soba / Sub Distritu Laga / Distritu Baucau),
  4. Terezinha de Deus dos Reis (Bucoli / Sub Distritu Baucau / Distritu Baucau),
  5. Maria Lidia de Jesus (Gariuai / Sub Distritu Baucau / Distritu Baucau),
  6. Maria dos Carmo da’Sa (Suku Triloca / Sub Distritu Baucau / Distritu Baucau)
  7. Joana M. Da Fonseca P. (Suku Afalocai / Sub Distritu Uatocarbau / Distritu Viqueque)
  8. Rita Monteiro (Suku Liaruca / Sub Distritu Ossu / Distritu Viqueqeu),
  9. Maria Soares de Jesus Sousa (Suku Ritabou / Sub Distritu Maliana / Distritu Maliana)
  10. Maria Fatima (Suku Maudemo / Sub Distritu Tilomar / Distritu Covalima)

***(RFTL-icp09)

Thursday, November 19, 2009

MAI ITA HARII DAME NO HAKOTUK VIOLENSIA

Dili-Timor Leste/Rede Feto/Kampanha 16 Dias aktivismu Violensia Kontra Feto

Violensia barak liu akontese ba sira ne’ebe iha posisaun fraku hanesan feto no labarik sira. Iha Timor Leste nia istoria, violensia hasoru feto laos foin akontese depois ita ukun a’an maibe akontese iha vida moris feto nian desde tempo beiala sira too ohin loron. Komesa tempo liurai sira too tempo ukun an feto sira sai vitima nafatin husi hahalok violensia iha forma oin-oin hanesan violensia seksual, violensia domestika no seluk-seluk tan. Violensia domestika katak hahalok hotu hotu /ida nebe deit akontese iha familia ida nia laran ho forma la justu hodi provoka direitamente ka indireitamente ofende ka halao terus ema nia isin lolon, mental ka seksual ho finalidade hodi hatauk ema seluk nian.

Iha tempo ukun an, maski lei barak aplika ona atu bele protégé feto nia direito maibe violensia kontra feto akontese nafatin. Iha dadus hirak ne’ebe tama iha Vurneravel Person Unit (VPU) Polisia Nasional Timor Leste, hateten katak tinan-tinan kazu violensia hasoru feto sempre sai kazu a’as liu kompara kazu sira seluk. Ida ne’e hatudu faktor seguransa ba feto nia moris liu-liu moris iha uma kain seidauk garantia feto nia direitu. Uma kain hanesan fatin seguru ida atu bele eduka oan sira ho domin realidade sai fali fatin haburas hahalok violensia. Autor sira ne’ebe maioria mane uza sira nia poder hanesan xefe familia para hatudu sira nia dominante atu bele kontrola uma laran no dalaruma uza sira nia emosaun. Violensia ida ne’e barak resulta ema vurnerabel sira iha uma laran sai vitima hanesan feto, labarik, ferik, katuas no ema ne’ebe aliezadu.

Violensia ne’ebe akontese iha uma laran barak relasiona ho kultural patriakal ne’ebe sei metin no buras iha ita nia sosiedade. Kultural ida ne’e rasik moris husi jerasaun ida ba jerasaun seluk liuhusi praktika uma laran nian. Kondisaun ida ne’e sai ona kultural ida ne’ebe too ohin loron moris nafatin iha ita nia sosiedade. Maibe violensia laos akontese iha familia hotu-hotu iha Timor Leste, familia barak sei kaer metin komitmentu atu la bele usa violasaun durante eduka sira nia oan no moris iha uma laran. Husi familia ida ne’e maka bele hamoris domin, haree feto, labarik, ferik no katuas sira hanesan parseiru moris nian. Tamba ne’e aspeitu mane hanesan faktores importante ida atu bele kria familia kontra violensia, halo sira nia responsibilidade hanesan xefe familia baseia ba domin nian. Ho ida ne’e ita bele espera katak mane bele sira responsibilidade hanesan xefe familia ho kalma, tau matan ba sira nia fen no oan nomos eduka nia familia ho domin.

Hare ba kondisaun kultura violensia ne’ebe sei maka’as iha Timor Leste halao ema barak mehi atu bele moris iha kondisaun hakmatek nia laran no dook husi violensia. Ita laos la bele hakotuk sistema patriakal ho violensia ida ne’e, tamba kultural mosu husi atividade moris sosiedade nian no sosiedade mos bele hili no hakotuk kultural saida deit fo impaktu negativu iha ita nia sosiedade nia laran liu-liu fo impaktu a’at ida ba feto no labark sira. Sosiedade maka ita, tamba ne’e atu halo mudansa ba kultural ne’e presiza ita hotu nia partisipasaun no kolaborasaun. Kontribuisaun husi parte hotu-hotu importante para ita iha forsa boot ida atu bele kolia ho liafuan ida deit maka “HAPARA VIOLENSIA KONTRA FETO, AGORA”.

Iha iventu espesial Kampanha 16 dias aAktivismu Violensia Kontra Feto ida ne’e, Rede Feto hakarak konvida ita hotu feto ka mane atu bele fo kontibuisaun hari dame iha ita nia nasaun liuhusi asaun konkritu ida iha ita nia familia, komunidade no nasaun. Mai ita harii dame no hapara violensia hotu-hotu, mai ita harii kultural domin ida iha Timor Leste.

Dala ida tan ami husu feto sira bele hateten sai violensia sira hetan, la bele tau problema ne’e hanesan problema privadu ida. Violensia kontra feto hanesan violasaun direitus humanus ida no tuir Kodeku Penal Timor Leste nian, violasaun kontra feto hanesan krimi publiku ida. Mai ita fo liman ba balu hakotuk violensia hasoru feto. (Icp/cop)***

Wednesday, November 18, 2009

VIOLENSIA HASORU FETO, AGORA PROBLEMA PUBLIKU NIAN

Dili- Timor Leste / 19 Novembru 2009 / Rede Feto TL / Kampanha 16 Days Kontra Violensia Baseia de Jeneru 2009

Durante tinan barak, Timor Leste monu iha situasaun ne’ebe grave no nakunu ho asaun violensia. Grupu ho groupu ne’ebe diferensa ideas no visaun politika hasoru malu iha konflitu nia laran. Konflitu iha forma oin-oin sai hanesan dalan ida atu bele resolve problema ne’ebe mosu hahu husi tempo kolonialismu Portugues too tempo Timor Leste ukun an. Resultadu husi prosesu ne’e, parte ida tenke manan no parte ida tenke lakon no hamosu violensia, halo ema barak sai vitima inklui lakon sira nia vida. Istoria Timor Leste hateten katak, bainhira konflitu entre partido politiku mosu iha tinan 1974-1975, ema barak sai vitima, kanek, hetan tortura, lakon sira nia familia no mate. Iha tempo invasaun no okupasaun Indonesia 1975 – 1999, violensia mos sai hanesan hahalok a’at ida atu bele hamanan funu kontra resistensia sira. Militar Indonesia uza violensia atu bele obriga inimigu sira rende no hapara sira nia funu ba libertasaun.

Feto barak mos mate bainhira invazor Indonesia komesa tama iha area fonteira Timor Leste nian. Mate tamba bombardeiru morteiu husi militar Indonesia no seluk tamba involve iha luta libertasaun. Feto barak tenke halai ba foho no buka fatin seguru iha kondisaun limitasaun alimentar nian. Balun mate iha dalan klaran tamba moras no hamlaha no balun mos tenke hetan violensia, tortura no abuza seksual bainhira sira rende ou kaptura husi tropas Indonesia. Kondisaun ida ne’e sai imagem a’at ida iha tempu resistensia.

Iha tinan 1999, diferensa hanoin politiku kona-ba idea ba futuru Timor Leste nian hamosu konflitu boot entre grupu pro-independensia no grupu pro-integrasaun. Tamba lakohi lakon, Indonesia kria groupu militia iha distritu hotu no sira halo intimidasaun ba komunidade liuhusi asaun violensia hanesan torturasaun, abuza seksual, halakon ema, oho ema, sunu ema nia uma no asaun violensia seluk-seluk tan. Hahalok groupu militia ida ne’e halo situasaun Timor Leste tama ba nakukun laran.

Depois Timor Leste hetan independensia, diferensa hanoin mos sai satan ida iha komunidade nia laran no dalaruma hamosu konflitu. Iha tinan 2006, Timor tenke monu fila-fali iha tentasaun konflitu politika militar ne’ebe halo ema barak husik sira nia uma no salva sira nia vida. Dala ida tan violensia iha forma oin-oin mos sai imagina a’at ida iha situasaun periodu ne’e.

Definisaun Violensia

Violensia hanesan fenomena global ida no akontese iha fatin hotu. Violensia sai hanesan istoria ida iha ita nia moris hahu husi be’ala sira. Hahalok violensia la hanesan funu nian ne’ebe mosu husi asaun koletiva ida, tuir sistema no plano ne’ebe prepara. Funu mos mosu deit iha sosiedadae balun laos iha fatin hotu-hotu. La hanesan funu, violensia mosu iha fatin barak iha mundu ida ne’e. Violensia sai hanesan hahalok a’at ida ou moras ida iha komunidade nia laran. La iha nasaun ida livre husi violensia ida ne’e.

Violensia hanesan forma ida atu bele hatudu diferensa idea iha sosiedade nia laran relasaun saida maka los no se mak bele sai superior liu. Violensia mos bele sai instrumen ida atu bele destrui sistema sosiedade nian no kria sistema sosidade foun ida ne’ebe diak-liu. Violensia ne’ebe mosu involve ita nia emosaun no sempre uza asaun fiziku hanesan basa, balu, tebe, tuda, tiru, oho no forma seluk-seluk-tan. Maibe dalaruma violensia ne’e rasik mosu iha forma oin-oin no susar atu bele identifika por ezemplu mosu liu-husi liafuan ou mosu liuhusi desizaun potika ne’ebe halao ema barak terus no susar. Violensia hanesan ne’e ita konese hanesan violensia estrutural ida.

Laos ida ne’e deit, violensia bele mos mosu tamba sosiedade komesa baruk ho antitude ema ne’ebe kaer poder iha governo. Violensia hanesan ne’ebe hanesan espresaun ida husi komunidade tamba sira lakohi sai vitima be-beik husi sistema aktual. Iha aspeitu seluk, violensia mos bele mosu tamba komunidade la iha asesu ba ekonomia ne’ebe diak, populasuan moris iha kiak nia laran no Governo aktual la halo buat ida atu bele halo solusaun ba problema ida ne’e. Kondisaun hanesan ne’e bele hamosu asaun violensia nomos bele destrui sistema sosiedade nian.

Bainhira asaun violensia ho razaun politiku mosu no halo liuhusi dalan dialogo (pasifiku) nomos baseia ba interese nasional maka violensia mosu violensia demokratiku ida. Violensia ida ne’e bele lori ita nia nasaun ba kondisaun ne’ebe forte liu iha diversidade nia laran. Maibe bainhira mudansa situasaun halo liu husi dalan radikal maka grupu ne’ebe involve iha konflitu haree groupu sira seluk hanesan inimigu ida. Kondisaun ida ne’e bele hamosu violensia nihilistik no bele destroi nasaun nian tama ba kondisaun konflitu ne’ebe naruk. Violensia tipo ida ne’e destrui sistema moris nian no lori sosiedade ba kondisaun zero, halakon sistema lei no kultural nian iha sosiedade nia laran.

Tamba saida violensia Mosu ?

Iha ita nia familia, komunidade no ita nia nasaun sempre iha diferensa idea entre ema ho ema ka grupu ida ho grupu seluk. Maibe diferensa hanoin ida ne’e la bele justifika mai ita katak dalan atu resolve maka konflitu no usa forsa fiziku atu bele hamanan ita nia hanoin. Moris iha demokrasia nia laran fo dever mai ita atu bele respeita ema nia idea maski idea ne’e diferensa ho ita nia idea.

Iha komunidade nia laran, ita sempre hasoru problema oin-oin nomos hamosu hanoin bar-barak. Balun hakarak resolve tuir katutak malirin no balun hakarak resolve uza forsa fiziku. Kondisaun ida ne’e bele hamosu konflitu entre sira bainhira la hetan liafuan konkordansa atu bele resolve problema ne’e. Ikus mai mosu violensia hanesan dalan ida atu obriga ema ka groupu seluk simu sira nia hanoin ne’ebe bele resulta ema seluk hetan kanek no mate.

Violensia Hasoru Feto Nian

Organizasaun barak inklui Governo Timor Leste rasik barak kolia kona-ba feto nia direitu iha aspeitu hotu-hotu. Ratifikasaun Konvensaun CEDAW husi Governo Timor Leste sai hanesan dalan ida atu bele hapara diskriminasaun hasoru feto.

Haree ba kondisaun mundu agora dadaun, nasaun barak komesa fo komitmentu atu bele tau direitus humanus inklui direitu feto nian iha fatin a’as iha sistema politika nian. Mundu mos rekonese ona partisipasaun feto iha politika no area seluk hanesan sasukat ida ba dezenvolvimentu nasional. Direitu feto no mane ne’ebe hanesan fo opurtunidade barak ba feto iha mundu tomak atu bele hasae sira nia posisaun inklui mos hametin fali sira nia interese ba luta ba igualdade nian. Maski nune’e feto barak sai nafatin vitima husi violensia oin-oin durante sira halo sira nia knaar iha uma laran, fatin serbisu no sosiedade.

Violensia hasoru feto laos deit problema privadu maibe hanesan mos problema national no global. Konseptu ida ne’e hanesan konseptu foun ida ne’ebe sai isue ida iha Konferensia Feto Mundial ba Dala Tolu iha Nairobi. Violensia hasoru feto akontese iha fatin ne’ebe deit no la iha limitasaun tempo, la haree ba nivel ekonomia, nivel edukasaun, tipo serbisu, rasa, tinan moris nian, durasaun kaben nian no tipo fiziku vitima nian. Violensia mos bele halo husi ema boot hanesan inan aman, maun, bin no bele akontese iha loron ka kalan. Violensia ne’e mosu tamba razaun oin-oin maibe kultural patriakal sai razaun dominante. Iha sistema ida ne’e, ema tau feto nia estatutu hanesan propridade ida husi mane nia no halo feto barak tenke tuir mane nia hakarak. Akontese hirak ne’e laos deit akontese iha sosiedade nivel kraik deit maibe mos iha sosiedade nivel aas. Husi violensia ida ne’e, feto barak hetan terus, hetan kanek inklui mos lakon sira nia vida.

Iha estrutura mane hanesan superior, violensia hanesan intrumen ida atu bele hamanan diferensia idea iha uma laran, hatudu sentimentu la satisfeitu nomos dalaruma hanesan hahalok a’at ida atu bele hatauk feto iha familia nia laran. Sosiedade mos dalaruma hanoin problema hirak ne’e laos hanesan problema boot ida maibe problema uma laran nian. Maibe hanoin ida ne’e la taka dalan ba institusaun seguransa no instituisaun seluk sira bele proteje feto maluk sira ne’ebe sai vitima husi violensia ida ne’e.

Feto vitima barak mos seidauk hatene prosesu justisa nian bainhira violensia ne’e mosu. Sira barak diak-liu taka sira nia ibun ba violensia ne’ebe sira hasoru duke loke ibun no estraga sira nia familia. Tamba vitima barak hanoin hanesan ne’e halo kazu violensia barak la mosu ba publiku no buras nafatin iha uma laran deit. Feto vitima tenke hatete sai sira nia problema para la bele fo dalan ba mane ne’ebe usa violensia kontinua hahalok aat ida ne’e ba ita.

Hanesan problema global, instituisaun Internasional halo lei oin-oin atu bele promove no proteje feto nian direitu hanesan Deklarasaun Viena, Konvensaun CEDAW 1979, Deklarasaun Eliminasaun Violensia Kontra Feto 1993 nomos Deklarasaun Beijing 1994. Nasaun Unidas rasik deklara ona violensia hasoru feto hanesan violensia direitu humanus nian. Organizasaun sosiedade inklui Governo Timor Leste rasik barak kolia kona-ba feto nia direitu iha aspeitu hotu-hotu. Ratifikasaun Konvensaun CEDAW husi Governo Timor Leste sai hanesan dalan ida atu bele hapara diskriminasaun hasoru feto. A luta Kontinua. (RFTL/ICP/Cop)

Tuesday, October 20, 2009

FETO IHA DIREITU PROPRIEDADE HANESAN MANE

Hanesan nasaun foun ida iha mundu, Timor Leste sei infrenta problema oin-oin durante harii nasaun demokratiku ida. Bainhira Indonesia sai husi Timor Leste iha tinan 1999, Timor Leste ho ajuda sosiedade internasional serbisu makas atu bele resolve problema refugiadu ne’ebe namkari iha fatin barak inklui mos iha Indonesia. Durante tinan balun, ema barak moris iha kondisaun limitadu impaktu husi hahalok milisia ne’ebe destroi fatin hotu iha Timor. Prosesu rekonsilisaun atu bele lori ema timor oan hela iha Atambua-Kupang susesu lori fila fali Timor oan ne’ebe hakarak hela iha Timor Leste. Maibe ita mos la bele nega, Timor oan balun tamba posisaun politika la hanesan desidi hela no sai sidadaun Indonesia.

Agora, Timor Leste tama ona iha tinan 10 referendum maibe faktus ne’ebe iha problema baziku hanesan ideolojia politika, rai no rasa sei sai problema boot no seidauk resolve hotu. Krizi 2006 hatudu mai ita, tamba lia fuan kroat no rasa bele destroi Timor Leste liu-liu capital Dili tama ba konflitu militar politika entre Timor oan rasik. Ba dala rua, kapital Dili sai hanesan vitima, uma no kareta ema sunu no ema barak halai ba fatin seguru tamba buka moris. Rihun ba rihun ema sai refujiadu, husik sira nia uma no propriedade hanesan akontese iha tinan 1999.

Impaktu husi krizi 1999 no krizi 2006 hamosu problema rai no problema seluk. Problema ne’e mosu tamba ema halao okupasaun ilegal ba uma no rai ne’ebe husik hela husi sira nia nain tamba halai ba fatin refujiadu. Too agora, seidauk iha lei ida atu bele resolve problema hirak ne’e. Hare ba dokumentus ba propriodade nian, maioria ema la iha sertifikadu ruma ba sira nia propriodade. Sira baseia deit ba konesementu komunidade ba sira nia rai ne’ebe hateten sira maka rai nain. Entaun sistema ida ne’e presiza rekonesementu husi parte estadu nian atu bele fo sertifikadu oficial ba sira nia rai. Atu bele resolve problema pasadu nian no estabelese primeirus titlus propriedade maka estadu halao ona draft lei kona ba rai nian. Bainhira lei ida ne’e aplika, sei regula kona-ba nain ba rai privadu nomos regula kona-ba estatutu rai estadu nian, rai komunitaria, konpensasaun nomos prosesu despeju administrativu. Lei ida ne’e se determina semak nain lolos ba rai iha Timor no bele sai hanesan lei base ida ba kodeku penal Timor Leste nian tamba too agora kodeku penal seidauk bele aplika ba kazu ne’ebe mosu relasiona ho estatutu uma no rai.

Lei ida ne’e mos importante tamba sei estabelese preimeirus direitus hodi hatene semak nain lolos. Prosesu foti dadus mos foti direita husi sosialidade tamba komunidade hatene liu semak durante ne’e sai nain ba rai. Custume patriakal Timor Leste mos sai hanesan problema ida iha komunidade nia laran tamba hamosu diskriminasaun jeneru. Feto hanesan segunda klase susar atu bele hetan sira nia direitu ba rai sira sai nain ba rai. Durante konsulta publiku ba lei ida ne’e, feto mos ladun ativa atu bele partisipa maski husi projeitu Ita Nia Rai koko ona fo koragem ba feto sira atu bele hatama sira nian deklarasaun konaba sira nain ba rai. Ida ne’e hanesan problema dinamika interna ba komunidade maka sei kustume partriakal sei ezisti nafatin.

Problema direitu feto hanesan ho mane sira sai ona problema boot durante prosesu konsultasaun publika. Maski tuir anteprojeitu iha artigu seis (6) kolia konaba direitu hanesan feto no mane iha direitu ba propriedade maibe ema barak no kuaze iha distritu hotu sempre kestiona ba artigu ida ne’e. Sira mos husu elimina artigu ida ne’e tamba tuir sira nia hanoin direitu feto hanesan mane ne’e kontrariu ho Timor Leste nia kostume. Tuir sira, kostume hateten feto sira la iha direitu atu sai nain ba rai, mane deit maka iha direitu.

Maski iha parte ida, anteprojeitu ne’e diak ba halakon diskriminasaun ba feto maibe ema barak liu-liu mane sira hamrik no dehan artigu ida ne’e kontra konstume. Hatan ba problema ne’ebe mosu durante konsulta publiku, Ministera Justisa Lucia Lobata heteten katak bainhira nia hasae artigu 16 husi anteprojeitu ida ne’e maka lei ida ne’e sei pasa iha Konselhu Ministru no Parlamentu Nasional tamba kontra Konstituisaun Timor Leste.

“Sei hau hasae ida ne’e depois lei ne’e hau lori ba Konselhu Ministru ba too Parlamentu Nasional maka sei la passa tamba kontra ita nia Konstitusaun RDTL” haktuir Ministra Justisa, Lucia Lobato.

Iha Konstituisaun RDTL klaro ona katak Estadu Timor Leste garante direitu hanesan entre feto no mane inklui direitu ba propriedade. Maibe direitu ne’ebe fo ba feto sira tenke mos hetan partisipasaun ativu liu husi fo sira nia deklarasaun kona-ba rai bainhira prosesu elevanta de dadus. ***

Tuesday, October 13, 2009

HALAKON DISKRIMINASAUN KONTRA FETO SIRA IHA AREA RURAL

Dili, 15 Outobru 2009/ Loron Internasional Feto Rural/REDE FETO TIMOR LESTE

Rede Feto Timor Leste hakarak hato’o parabens ba feto maluk ne’ebe moris iha area rurais tamba iha loron 15 Fulan-Outobru 2009 selebra Loron Internasional Feto Rural. Iha loron ida ne’e, mundu tomak halao refleksaun ba kondisaun feto rurais nian ne’ebe infrenta obstaklu bar-barak. Too ohin loron, feto barak iha area rural hetan limitasaun atu bele uza sira nia direitu iha area saude no edukasaun. Feto barak sei hasoru problema saude reproduktiva no numeru mortalidade ne’ebe a’as. Sira mos dalaruma susar atu lori sira nia produtu ba mercado impaktu husi estrada ne’ebe ladiak. Laos ida ne’e deit, be’e mos, elektrisidade no limitasaun informasaun mos sai problema importante ne’ebe tenke resolve lalais .

Maski sira infrenta obstaklu barak maibe sira fo ona kontribuisaun maka’as ba ita nia dezenvolvimentu liu-liu iha setor agrikultura no ekonomia rural. Maizemenus numeru feto besik milaun 428 serbisu iha setor agrikultura atu bele produz hahan ba sosiedade. Maski sira serbisu iha setor ida ne’e maibe sira sei halao nafatin sira nia funsaun atu tau matan ba sira nia oan no familia.

Feto iha area rural mos hetan impaktu maka’s husi mudansa iklimatika tamba isue global ida fo impaktu sira susar atu bele hetan be’e nomos ai sunu ba sira na familia. Sira tenke lao dook no husik sira nia eskola no serbisu agrikultura. Posisaun ida ne’e halo sira hetan risku husi hahalok violensia baseia ba jeneru.

Atu bele proteze feto iha area rurais, Nasaun Unidas halao ona Konferensia Mundial ba Feto ba Dala Ha’at iha tinan 1995 nomos Konferensia Milenium iha tinan 2000. Sira mos aprova Konvesaun Halakon Diskriminasaun Hotu-Hotu kontra Feto (CEDAW) hanesan instrumental direitu Umanus ida. Artigu 14 husi konvensaun ida ne’e hateten katak nasaun ne’ebe ratifika konvensaun ida ne’e iha responsibilidade atu bele halakon diskriminasaun kontra feto sira iha area rural nomos hola medidas lolos atu garantia aplikasaun lei husi konvensaun ida ne’e, ba feto sira iha area rural.

Baseia Relatorio Alternativa ba Konvensaun CEDAW ne’ebe sosiedade sivil Timor Leste hato’o ba Komite CEDAW hateten katak feto Timor Leste ladun hetan oportunidade hanesan ho mane sira iha asesu ba area edukasaun, assistensia saude nomos asesu ba justisa formal. Relatorio ida ne’e mos esplika katak feto agrikultor susar atu faan sira nia produtu lokal iha merkadu sidade tamba menus sosa nain nomos barak la hetan asesu ba transporte atu lori sasan ba merkadu sidade, fatin area rural barak laiha estrada ka estrada a’at no laiha transporte publiku.

Klaru ba ita, problema ne’ebe feto iha area rurais hasoru sai mos hanesan feto hotu-hotu nia problema ne’ebe tenke resolve lalais. Durante Kongresu Feto Timor Leste ba dala III tinan 2008, feto husi distritu akumula sira nia problema no halao sira plano de asaun ida atu bele lori feto nia kondisaun tuir feto nia hakarak. Plataforma ida kompostu husi area 7 hanesan area politika, justisa, saude, kultura, edukasaun, ekonomia nomos media komunikasaun no transporte. Platafoma feto nian ida ne’e mos prezisa atensaun maka’as husi parte hotu-hotu. Bainhira ita la fo atensaun maka bele hamosu diskriminasaun iha area oin-oin, husi asesu edukasaun no saude, asesu ba kontrola rai, opurtunidade ba serbisu, ekonomia familia nian nomos partisipasaun iha publiku.

Eleisaun Lideransa Komunitaria ne’ebe foin remata mos sai hanesan dalan demokrasia ida atu bele hili lideransa komunitaria hanesan Xefe Suku, Xefe Aldeia nomos Konselhu Suku. Maske husi resultadu provisoriu hatudu katak kandidata feto nain 11 maka eleitu sai xefe suku maibe faktus ida ne’e hatudu mai ita katak kapasidade feto nian iha area politika komesa aumenta. Husi eleisaun ida ne’e mos, feto hamutuk ho total 1326 sei sei tuur iha Konselhu Suku atu fo ideas ba dezisaun suku nian liu-liu atu bele resolve problema feto ninian. Husi numeru hirak ne’e, ita espera katak sira bele luta nafatin ba depende intereste feto ninian atu bele lori dezenvolvimentu beseia ba igualdade jeneru.

Dala ida tan, ita hotu espera katak, komemorasaun Loron Internasional Feto Rural 2009 bele lori mudansa signifikan ba kondisaun feto sira iha area rurais no fo opurtunidade diak-liutan ba feto sira bele goza sira direitu.

A luta kontinua

Obrigada

Wednesday, September 9, 2009

DISKRIMINASAUN BA FETO KONTRA PRINSIPIU KONVENSAUN CEDAW

Asuntu barak kona-ba feto sai ona debate publiku maibe seidauk bele lori mudansa bo’ot ba feto nia kondisaun iha sosiedade nia laran. Feto nafatin sai vitima husi sistema kultural no sistema uma laran. Feto mos sai segunda klasse iha sistema moris lor-loron, opurtunidae atu bele aumenta sira nia kapasidade limitadu liu kompara mane. Feto sira mos hetan difikuldade boot atu bele rona no hetan informasaun publiku, liu-liu relasaun ho sira nia direitu. Problema violensia hasoru feto barak sei akontese iha Timor laran tomak, ida ne’e presiza atensaun maka’as husi Governo Timor Leste no sosiedade tomak atu bele tau matan ba kondisaun ita nia inan feto sira tamba feto hanesan autor ida importante atu bele lori nasaun Timor Leste ba oin.

Ita hotu-hotu hatene ona katak kestaun jeneru no direitu feto nian ne’e hanesan obrigasaun ba ema hotu-hotu atu bele komprende, implementa no hametin direitu sira ne’e. Iha fulan Dezembru 2002, Governo Timor-Leste rasik ratifika ona lei Internasional Konvensaun hodi Elimina Diskriminasaun Hotu-hotu Hasoru Feto ou ita bolu ho Konvensaun CEDAW. Lei ida ne’e proteje direitus humanus feto nian, halakon diskriminasaun kontra feto no hametin igualdade entre feto no mane. Konvensaun ida ne’e mos obriga Governo Timor Leste hodi implementa provisaun iha Konvensaun CEDAW nia laran ho mos hodi halao relatorio ba Komite CEDAW kona-ba mekanismo ho serbisu ba halakon diskriminasaun kontra feto.

Mekasimu Konvensaun CEDAW rasik fo opurtunidade ba NGO sira atu bele fo sira nia relatorio alternativu. Tamba ne’e groupu sosiedade sivil ne’ebe representante husi membru Rede Feto halibur an hodi prepara mos relatorio alternativu ida atu bele kolia sai konaba impaktu implementasaun Konvensaun CEDAW husi Estadu Timor Leste durante tinan hirak nia laran.

Baseia ba substansia Konvensaun CEDAW artigu 16, groupu serbisu ne’e foti problema ne’ebe feto sei hasoru diskriminasaun iha area politika, publika, saude, edukasaun, justisa, serbisu sociais nomos kondisaun feto ne’ebe sei infrenta iha area sector privadu, vida familia nomos kultura rasik. Relatorio Alternativa ida ne’e hanesan direitu ida ne’ebe formalmente Komite CEDAW fo ba nasaun hotu hotu ne’ebe sosiedade sivil hakarak relata buat ruma kona-ba impaktu ne’ebe hetan husi implementasaun CEDAW. Iha nasaun ida ne’e pelomenus iha groupu independente seluk maka tau matan hela ba lalaok estadu nian atu implementa Konvensaun CEDAW. Konvensaun ida ne’e rasik estabelese prinsipiu universal konaba direitus humanus ne’ebe hanesan mos direitu ba feto ne’ebe ita nia estadu ratifika no asina.

Konvensaun CEDAW rasik mos defende prinsipiu boot tolu maka non- diskriminasaun, obrigasaun estadu nomos igualdade substantiva. Prinsipiu tolu ne’e maka presiza tau matan husi Governo Timor Leste atu bele haree di-diak para bele halao programa, produz lei baseia ba saida maka hakerek iha konvensaun nia laran atu nunee lei ne’ebe mosu labele kontradiksi fali ho prinsipiu CEDAW nian. Por ezemplu hanesan lei ida konaba Eleisaun Parlamentu ninian dehan katak feto ida entre mane nain haat. Ida ne’e tuir prinsipiu Konvensaun CEDAW nian lei ida ne’e diskrimina tebe-tebes tamba saida tenke koloka feto ida entre mane nain haat? Tuir Konvensaun CEDAW ida ne’e diskrimina tebe-tebes. Karik Komisaun CEDAW sei husu ba Governu Timor Leste atu bele haree lei ida ne’e para bele esplika. Iha parte seluk Estadu konsidera kria medidas special temporaria maibe ou mesmu tempu ho karakter diskriminasaun. Iha area seluk hanesan area justica, feto sei hasoru diskriminasaun atu bele hetan justisa formal. Por ezemplu feto ida hetan violensia seksual no nia hakarak lori kazu ne’e ba tribunal hanesan Tribunal Distrital Suai maibe nia la iha osan atu bele gasta ba transporte, oinsa nia bele too iha ne’eba. Sei nia la iha asesu ba justisa formal ida ne hanesan parte ida husi diskriminasaun. Iha sistema justisa nia laran mos iha diskriminasaun, tuir observasaun husi parte NGO sira katak dalabarak kazu feto sira apresenta ba tribunal hanesan kazu ida ne’ebe ladun importante. Ema sei halao lalais liu kazu seluk, ida ne’e ita sente katak akontese diskriminasaun ba feto sira. Dalabarak sistema hanesan ne’e akontese tamba sira nia mekanismu serbisu seidauk maximu no obstaklu iha rekursu nomos buat sira nia hotu. Maibe tuir Konvensaun CEDAW bainhira ita ratifika no asina konvensaun ne’e katak ita tenke kria igualdade substantivu entre feto no mane iha area hotu-hotu ne’ebe Konvensaun CEDAW kolia.

Iha area ekonomia mos feto maluk sira sei hetan diskriminasaun tamba dala barak empresario sira haree feto ladun iha kapasidade nomos dalabarak sira fo deit emprega sira ne’e minimu liu. Por ezemplu, kazu ida hetan duni bainhira halao konsultasaun regional ba relatorio alternativa CEDAW katak empresario sira, patraun sira normalmente sira sente ladun konfortabel atu simu fungsionario ou empregada sira husi feto tamba saida ? Sira dehan orasida sira isin rua depois nia sei husu lisensa no nia sei haree bebe entaun sira haree katak sira sei simu mane sira sei fo liu fantazen lori liu benifisiu ba sira nia empreza ne’e duke feto sira. Tuir Konvensaun CEDAW artigu 11 Governo TL tenke hola medidas atu bele prevene diskriminasaun kontra feto iha area impregu baseia ba kaben no sai inan kous no hahoris ka maternidade no garantia direitu afetivitu atu serbisu.

Diskriminasaun mos sei akontese nafatin iha area kulturais, por ezemplu kuandu ita halao seremonia kulturais. Ita nia feto sira nia papel ne’e limita deit iha parte domestika katak sira so iha parte dapur ninia atu prepara lojistika ninian para hodi halao iventu kultural ninian hanesan halao uma lulik, halao lia feto-san humane, entaun feto sira ne’e sira nia papel ita limita iha deit fatin domestika ninian. Bainhira foti desizaun kultural ninia dalaruma feto sira tuur ses deit atu rona atu simu deit saida mak desizaun sira foti husi ita nian lia nain sira. Ita hotu hotu hatene katak maioria ita nia lia nain sira aman sira, tiu sira, abon sira, no maun sira. Entaun perspektivu Konvensaun CEDAW ninian haree katak ida ne’e kontra Konvensaun CEDAW kontra direitu ema nia atu hatoo sira nia hanoin no opiniaun, kontra mos sira nian direitu atu iha igualdade hanesan atu bele tuur hanesan iha Biti Boot, iha meja, atu bele kolia kona-ba problema hotu-hotu ka progresu hotu hotu ne’ebe halao iha sira nia uma laran, halao iha sira nia knua, halao iha sira nia ida-ida nia lisan.

Perkupasaun bar-barak ne’ebe sosiedade sivil sira fo ona ba equipa ne’ebe atu aprezenta iha Nova Yorke konsidera hotu ona iha relatorio nia laran no fiar katak equipa ne’ebe atu apresenta Relatorio Alternativa ida ne’e iha Nova Yorke sei halao lobby makaas ba Komisaun CEDAW atu bele konsidera pontus impotante ne’ebe atu rekomenda ba Estadu Timor Leste atu implementa iha tinan hirak tuir mai.***