Tuesday, October 20, 2009

FETO IHA DIREITU PROPRIEDADE HANESAN MANE

Hanesan nasaun foun ida iha mundu, Timor Leste sei infrenta problema oin-oin durante harii nasaun demokratiku ida. Bainhira Indonesia sai husi Timor Leste iha tinan 1999, Timor Leste ho ajuda sosiedade internasional serbisu makas atu bele resolve problema refugiadu ne’ebe namkari iha fatin barak inklui mos iha Indonesia. Durante tinan balun, ema barak moris iha kondisaun limitadu impaktu husi hahalok milisia ne’ebe destroi fatin hotu iha Timor. Prosesu rekonsilisaun atu bele lori ema timor oan hela iha Atambua-Kupang susesu lori fila fali Timor oan ne’ebe hakarak hela iha Timor Leste. Maibe ita mos la bele nega, Timor oan balun tamba posisaun politika la hanesan desidi hela no sai sidadaun Indonesia.

Agora, Timor Leste tama ona iha tinan 10 referendum maibe faktus ne’ebe iha problema baziku hanesan ideolojia politika, rai no rasa sei sai problema boot no seidauk resolve hotu. Krizi 2006 hatudu mai ita, tamba lia fuan kroat no rasa bele destroi Timor Leste liu-liu capital Dili tama ba konflitu militar politika entre Timor oan rasik. Ba dala rua, kapital Dili sai hanesan vitima, uma no kareta ema sunu no ema barak halai ba fatin seguru tamba buka moris. Rihun ba rihun ema sai refujiadu, husik sira nia uma no propriedade hanesan akontese iha tinan 1999.

Impaktu husi krizi 1999 no krizi 2006 hamosu problema rai no problema seluk. Problema ne’e mosu tamba ema halao okupasaun ilegal ba uma no rai ne’ebe husik hela husi sira nia nain tamba halai ba fatin refujiadu. Too agora, seidauk iha lei ida atu bele resolve problema hirak ne’e. Hare ba dokumentus ba propriodade nian, maioria ema la iha sertifikadu ruma ba sira nia propriodade. Sira baseia deit ba konesementu komunidade ba sira nia rai ne’ebe hateten sira maka rai nain. Entaun sistema ida ne’e presiza rekonesementu husi parte estadu nian atu bele fo sertifikadu oficial ba sira nia rai. Atu bele resolve problema pasadu nian no estabelese primeirus titlus propriedade maka estadu halao ona draft lei kona ba rai nian. Bainhira lei ida ne’e aplika, sei regula kona-ba nain ba rai privadu nomos regula kona-ba estatutu rai estadu nian, rai komunitaria, konpensasaun nomos prosesu despeju administrativu. Lei ida ne’e se determina semak nain lolos ba rai iha Timor no bele sai hanesan lei base ida ba kodeku penal Timor Leste nian tamba too agora kodeku penal seidauk bele aplika ba kazu ne’ebe mosu relasiona ho estatutu uma no rai.

Lei ida ne’e mos importante tamba sei estabelese preimeirus direitus hodi hatene semak nain lolos. Prosesu foti dadus mos foti direita husi sosialidade tamba komunidade hatene liu semak durante ne’e sai nain ba rai. Custume patriakal Timor Leste mos sai hanesan problema ida iha komunidade nia laran tamba hamosu diskriminasaun jeneru. Feto hanesan segunda klase susar atu bele hetan sira nia direitu ba rai sira sai nain ba rai. Durante konsulta publiku ba lei ida ne’e, feto mos ladun ativa atu bele partisipa maski husi projeitu Ita Nia Rai koko ona fo koragem ba feto sira atu bele hatama sira nian deklarasaun konaba sira nain ba rai. Ida ne’e hanesan problema dinamika interna ba komunidade maka sei kustume partriakal sei ezisti nafatin.

Problema direitu feto hanesan ho mane sira sai ona problema boot durante prosesu konsultasaun publika. Maski tuir anteprojeitu iha artigu seis (6) kolia konaba direitu hanesan feto no mane iha direitu ba propriedade maibe ema barak no kuaze iha distritu hotu sempre kestiona ba artigu ida ne’e. Sira mos husu elimina artigu ida ne’e tamba tuir sira nia hanoin direitu feto hanesan mane ne’e kontrariu ho Timor Leste nia kostume. Tuir sira, kostume hateten feto sira la iha direitu atu sai nain ba rai, mane deit maka iha direitu.

Maski iha parte ida, anteprojeitu ne’e diak ba halakon diskriminasaun ba feto maibe ema barak liu-liu mane sira hamrik no dehan artigu ida ne’e kontra konstume. Hatan ba problema ne’ebe mosu durante konsulta publiku, Ministera Justisa Lucia Lobata heteten katak bainhira nia hasae artigu 16 husi anteprojeitu ida ne’e maka lei ida ne’e sei pasa iha Konselhu Ministru no Parlamentu Nasional tamba kontra Konstituisaun Timor Leste.

“Sei hau hasae ida ne’e depois lei ne’e hau lori ba Konselhu Ministru ba too Parlamentu Nasional maka sei la passa tamba kontra ita nia Konstitusaun RDTL” haktuir Ministra Justisa, Lucia Lobato.

Iha Konstituisaun RDTL klaro ona katak Estadu Timor Leste garante direitu hanesan entre feto no mane inklui direitu ba propriedade. Maibe direitu ne’ebe fo ba feto sira tenke mos hetan partisipasaun ativu liu husi fo sira nia deklarasaun kona-ba rai bainhira prosesu elevanta de dadus. ***

No comments: