Friday, February 29, 2008

HAFORSA GRUPU FETO IHA RURAL HANESAN PASU BA DEZENVOLVIMENTU

Asia Pacific Support Collective Timor –Leste ( APSC-TL) hari iha fulan Junho 2000 husi feto Timor oan nain 6. Objetivu prinsipal hamosu APSC-TL atu hatene nesesidade inan no oan feto sira nebe hela iha area rural liu-liu sira nebe ema la tau matan bá no la hatene oinsá atu buka moris mesak. Iha tempo emerjensia 1999-2000 APSC-TL fo asisténsia logistika no hasa’e inan sira nia kapasidade iha area fila liman (bisnis ki’ik oan) ba inan sira iha distritu 7 hanesan Baucau, Manatuto, Suai, Ermera, Same, Ainaro, (Sub Distritu Hatuhudo) no Dili. Apoio finanseiru iha momentu ne’ebá mai husi USAID, AVI, CIDA no colega ativista Australiana sira.

APSC-TL kontinua nafatin programa ne’e to’o agora liu-liu iha are tolu (3) hanesan:
  • Bolsa- estudu (Scholarship) ba juventude nebe hakarak kontinua nia eskola iha universidade maibé inan aman sira la iha posibilidade atu selu sira nia eskola.
  • Hakerek veterana sira nia istoria.
  • Treinamentu negosiante kiik.
Husi programa tolu ne’e APSC-TL hakarak koalia liu-liu ba programa ekonomia inan sira nian. Ekonomia sai hanesan preokupasaun ema hotu nian, tantu Governo, sosiadade sivil no ema ida-idak tanba ekonomia mak dalan ba buka moris, no hakotu violensia oin-oin iha ema ida-idak nia moris lor-loron. Tan ne’e ami nia grupu iha preokupasaun atu hases-an husi violensia oi-oin hodi dedika ba atividade de dezemvolvimento ekonomia. Haré ba realidade lor-loron nian, inan sira mak abut ka hun ba ekonomia ho servisu doméstika nebe sira halo lor-loron.

Pur ezemplu, dader hader mai, sira fohan animal nebe sira hakiak no kalan molok sira toba sira sei hare’e uluk animal hodi hatene katak sira nia animal sei iha kompletu ka lae, hafoin sira bele ba toba. Ne’e hatudu katak inan sira preokupa teb-tebes ba sira nia moris lor-loron; oinsá sira bele hetan osan hodi sustenta no eduka sira nia oan no hases an husi problema oi-oin, sira buka moris ho fila liman atu nune’e bele hamrik mesak ho sira nia ain rasik no la depende ba laen ka ema seluk.

Inan sira hahú hari’i sira nia grupu ho sira nia osan rasik, osan ne’e mai husi sira nia abilidade rasik. Hanesan Grupu Bobometo ho sira nia tais, feto faluk hadomi Timor ho sira nia homan, hakiak animal ho holticultura no Grupu Poujada Ramelau ho sira nia kusturas no sira nia to’os.

Inan sira hakarak fila liman liu husi dezenvolve produtu lokal tamba sira lakohi halakon bei’ala sira nia liman fatin nebé hanesan kostume Timor oan. No sira dehan katak abilidade nebe sira hetan husi avo no bizavo la kohi husik let deit maibe sira uza hodi buka moris no bele hases-an husi violensia oi-oin.

Marta Soares nudar koordenadora ba Grupu Bobometo nebe harii iha tempu Indonesia nian hateten katak, “Hau hatene halo tais tanba hau rasik aprende mesak husi hau nia vizinhu sira tanba hau ema oan kiak, hau iha madrasta maibé hau nia madrasta la hare’e hau diak, la fó ropa ka hena hau taka bainhira kalan nune’e hau ba haré ema halo tais, fila ba uma hau foti kabas koko mesak. Hau soru duni tais feto ida hodi hau hatais, hau hakarak atu eskola maibé ema laiha atu selu hau nia eskola nune’e hau deside hodi soru tais deit katak ida ne’e mak eskola ba hau. Entaun to’o agora hau soru tais deit hodi buka moris no selu hau nia oan sira nia eskola”.

Iha tinan 2003, Marta hakbesik an ba APSC-TL hodi husu ajuda oinsá bele buka merkadoria ba sira nia grupu, tanba sira la hatene oinsá sira bele fa’an sira nia produtu lokal ba iha rai liur. Bazeia ba APSC-TL nia objetivu ne’ebé hakarak atu ajuda feto maluk sira hodi bele moris mesak ho hasa’e sira nia ekonomia rasik no bele sai business women (feto negosiante) iha futuru mai no sira mos bele kompete sira nia produtu lokal ho rai liur.

APSC-TL nia asisténsia ba grupu sira ne’e mak hanesan buka dalan oinsá bele fa’an grupu nia produtu, no fó treino kona ba jestaun oinsá atu fa’an sira nia sasan rasik (manajemen pemasaran). Iha manajemen pemasaran ida ne’e, APSC-TL hanorin sira kona ba funsaun ka lalaok merkadoria nian, hanesan ema bolu P4 ( product, promotion, Place, Price ) atu sira bele kompete ho grupu seluk ka produtu bele fa’an tuir nesesidade konsume nia hatene sira nia produtu nebe sira halo kualidade iha ka lae, inklui mos oinsá sira bele halo promosaun, fatin ne’e estratéjiku kalae hodi sira bele fa’an sira nia sasan, no oinsá sira bele hatene kona ba tau folin ba sira nia produtu.

Haré ba ekonomia ein jeral Timor-Leste nian sei fraku, APSC-TL hanoin atu organiza grupu feto hodi partisipa iha dezenvolvimentu ekonomia, hodi hatutan sira nia moris no sustenta sira nia oan no familia rasik. Governo seidauk kria lei ida atu proteje produtu lokal no mos sidauk fó valór ba ita nia produtu lokal iha rai laran. APSC-TL buka dalan lori sira sai husi problema hirak ne’e. Maibe bainhira hala’o, APSC-TL hasoru obstáklu oi-oin atu lori sai sira husi dalan ida ne’e; tanba APSC-TL rasik la iha orsamentu, la iha fatin atu tau sira nia produtu hodi fa’an, no infraestrutura mos la apoia atu lori inan sira nia produtu mai fa’an iha Dili, entaun sistema merkadoria iha foho barak liu uza sistema barter (sistema sasan troka sasan).

Atu halao dezenvolvimentu ekonomia iha rural, ami rekomenda ba IV Governo Konstitusional atu kria kondisaun ba grupu feto sira liu husi treinamentu, estabelese lei ida hodi proteje produtu lokal, fo apoio finaseiru ba grupu feto sira, kria sentru negosio ba produtu lokal, kria komisaum konjunta entre ONG Internasional no nasional hodi bele fo apoio ba grupu sira iha baze. Ami mos rekomenda katak presiza hadi’a dalan husi suco ba sub distritu no distritu atu ami bele hetan asesu transporte hodi bele fa’an ami nia produtu lokal ba iha sub distritu, distritu, no nasional. Purezemplu iha sub distritu Hatubuilico, populasaun hamutuk nain 10,800. 95 % moris iha vida horticultura maibe sira susar atu fa’an sira nia sasan tanba kondisaun dalan la diak. Tanba ida ne’e mak ami husu ba governo hodi bele tau matan netik ba ami inan sira nia halerik. (source : Salurik 03, edisaun Outobro 2007)

No comments: