Thursday, February 28, 2008

SAIDA MAK KOMUNIDADE RURAIS HANOIN KONA BA VIOLÉNSIA BAZEIA BA JENERU?

Durante komemora loron 16 Aktivismu Kontra Violénsia Hasoru Feto, Rede Feto liu hosi nia membrus OMT/FINAHADA, FOKUPERS, GFFTL no servisu hamutuk ho AMKV hala’o aktividade iha sub-distritu lima iha distritu Lautem, Viqueque, Maliana, Suai, Ermera no Liquiça. Objetivu hosi workshop ne’e mak atu involve mane hapara violénsia kontra feto no hasa’e konsiénsia ba komunidade katak violénsia domestika ne’e hahalok krime ida no presiza komunidade nia suporta atu hapara violénsia ne’e. Durante workshop ne’ebé hahú iha loron 25 Novembru to’o 10 Dezembru 2007, perguntas barak mak mósu relasiona ho problema ne’ebé akontese iha uma laran. Tuir mai ita sei haree;

P: Violénsia Domestika mósu la’os de’it ba ema ki’ik sira maibé ema boot sira. Nu’udar organizasaun ne’ebé interese ba problema violénsia domestika oinsá atu fó apoiu ba feto maluk sira ne’ebé sai vitima ba Violénsia Domestika.

R: Los duni katak autor ba violénsia domestika la’os de’it ema kiik sira maibé ema boot mós. Tuir dadus hosi Fókupers hanesan membrus Rede Feto nian hateten katak autor ba violénsia domestika ne’e mai hosi Parlamentu Nasionál, membrus governu, dosente universidade, membrus hosi PNTL rasik no nomós orgaun kompetentes seluk ne’ebé tuir loloos sira mak fó protesaun ba ema nia direitu maibé justru sira mak viola fali direitu ema nian inklui feto sira ne’ebé sai vitima ba violénsia domestika. Liu hosi membrus Fókupers nia servisu, sira fó ona asisténsia ba feto vitima sira liu hosi asisténsia konseling no legal, Uma Mahon no apoiu atu lori vitima sira ba prosesu tribunál. Sira mós fahe informasaun kona-ba saida mak violénsia bazeia ba jéneru no oinsá atu prevene violénsia hirak ne’e. Informasaun hirak ne’e sira haktuir husi Radio, TVTL, Buletin, newsletters, brosur no pamfletu.

P: Violénsia seksuál mosu tanba agora feto sira hatais roupa oin-oin hodi provoka mane sira halo violénsia. Ne’e los ka sala?

R. Tuir dadus hateten katak violénsia seksuál ne’e akontese barak liu ba labarik sira no ferik sira duké ba feto ran sira. Autor ba violénsia hirak ne’e mak aman, padrastu, tiun, maun, primu, kuñadu no ema hirak ne’ebé vitima koñese. Labarik sira ne’ebé hetan violasaun seksuál mak hahú hosi tinan 0-12. Oinsá ho idade hanesan ne’e, sira nia isin ne’e bele atrai ona mane sira no oinsá labarik no ferik sira ne’e hatais roupa ne’ebé seksi no mengundang ka provoka atensaun mane maluk nian? Ida ne’e hatudu katak la’os roupa mak halo atu hamosu violénsia maibé tanba author mane hirak ne’e mak uza poder hanesan mane ne’ebé domina ho ninia superioridade atu hatuun feto nia dignidade.

P: Ohin loron bainhira ko’alia ba direitus umanus, feto sira lori sira nia direitu atu hakarak halo divorsiu. Oinsá Rede Feto nia haree?

R. Tuir loloos bainhira iha problema ruma sei rezolve hamutuk ho di’ak la’os liu hosi violénsia. “Igreja Katolika nia posizaun kona-ba divorsiu mak hanesan tuir mai: Igreja la permiti ka la hatan kaben-na’in sira atu fahe malu ka halo divorsiu. Maibé bainhira iha uma-kain ida nia laran ida seluk la respeita ona ida fali hodi halo violénsia, mak ema ne’e iha ninia direitu atu dada an, nia iha direitu atu protesta ba institisaun ne’ebé mak fó justisa, tanba ema hotu-hotu iha direitu atu moris livre no moris feliz”.(Bispo D. Basilio Nascimento- hato’o iha Seminar Jubileu Familia-tinan 200 Canossiana).

P: Agora ita haree prostitusaun mós barak iha Dili, feto barak mak mai husi li’ur no halo vida hanesan ne’e no ida ne’e fó influénsia negativu ba ita-nia joven sira iha futuru mai? Oinsá Rede Feto nia hanoin?

R: Profisaun hanesan sex worker/komersio sex/pekerja seks komersial(PSK) la’os ema liur mak lori mai, maibé, iha nanis kedas ona iha vida ema moris lor-loron nian tanba nesesidade biolojika ema nian. Iha fatin hotu-hotu ita haree fenomena sosiál ida ne’e. Iha faktor hirak ne’ebé hamosu prostituisaun, mak hanesan: pobreza/kiak, vitima husi violénsia sexuál, edukasaun la to’o, faktor moral no mós tanba organizada hosi ema hirak ne’ebé iha poder.
Tuir Kodigu Penal Timor Leste, profisaun hanesan ne’e la bandu iha lei maibé ema hirak ne’ebé sai mata dalan, faan ema no organiza PSK mak kontra lei Kódigu Penál. Rede Feto liu husi nia membru Fundasaun Alola halo ona peskiza ba kazu ida ne’e no rezultado hatudu katak ema hirak ne’ebé hili profisaun hanesan ne’e tanba sira sai vitima ba violasaun seksuál, incestu, la’en soe hela, no seluk tan. Iha parte seluk, organizasaun Hari Aumetan fó asisténsia ba feto maluk sira iha área ida ne’e liu husi fahe informasaun no treinamentu nomós liu husi asisténsia sosiál.

P: Bainhira fila hikas husi servisu mai, oras atu han nian maibé hahan seidauk prontu. Tanba feen la halo nia kna’ar loloos mak ha’u hanesan la’en baku ha’u-nia feen, oinsá ita haree ida ne’e?

R: Ema hotu-hotu rekoñese servisu ne’ebé iha saláriu duké servisu iha uma laran ka servisu domestika. Maibé bainhira ita hakarak haree didi’ak servisu iha uma laran kompora servisu iha liur/servisu ne’ebé hetan salariu, servisu uma laran todan. Karik bainhira la’en fila ba uma no hahan seidauk prontu iha meza leten, nia husu lai tanba sa mak hahán seidauk prontu no nia bele ajuda nia feen atu rezolve situasaun ne’ebé iha, no la’os uza emosaun liu husi violénsia. Dala barak feto sira ne’ebé hala’o knaar iha uma, bainhira ema husu sira, sira hatan “ha’u la servisu, iha uma de’it”. Feto rasik la valoriza servisu ne’ebé nia hala’o ho kolen no lori oras barak, hahú husi dader to’o kalan. Karik tau ema ruma iha uma atu hala’o servisu ne’ebé bainbain feen ho oan sira halo entaun ita tenke selu osan ba ema ne’e. Tanba ne’e la’en sira tenke rekoñese servisu iha uma laran. ***

No comments: