Wednesday, September 9, 2009

Hametin Funsaun Feto iha Timor Leste Hafoin Konflitu Rekontruksaun no Hari’i Nasaun

Naturalidade patriakal iha sosiedade TL hamosu mos inigualdade jeneru bainhira feto sira marjinalizadu laos deit iha sira nia asesu ba serbisu sira maibe mos iha sira nia partisipasaun efeitivu iha politika no halao desizaun. Feto sira representa 29% iha Parlamentu Nasional no 27.6% iha Konselhu Suku nian, barak liu tamba asaun afirmativu husi Lei Eleitoral 2006 nian no ba Eleisaun Konselhu Suku 2004-2005 nian. Maski nune feto sira sei falta komunikasaun, konfiansa, konesementu no abilidade atu involve didiak iha no influensia rekonstrusaun hafoin konflitu no prosesu harii nasaun ne’ebe responsive ba sira nia nesisidade. Rede Feto nudar organizasaun salurik ba membru 18 nafatin ho nia komitmentu ba igualdade jeneru. Maski problema barak hasoru feto Timor maibe la hapara movimentu feto atu bele liberta husi violasaun no disigualdade.

Iha fulan Outobru 2008, Rede Feto asina kontratu ho UNDEF no UNIFEM kona-ba hametin feto nia funsaun liu-liu iha nivel Konselhu Suku. Project sei uja elisaun Konsellu Sucu iha tinan 2009 hanesan opurtunidade estratejiku ida hodi hametin partisipasaun feto sira nian iha harii nasaun hafoin liu tiha konflitu iha Timor Leste no dezenvolve ajenda rekontruksaun ne’ebe responsive ba janeru iha nivel lokal.

Projeitu ne’e hakarak atu hametin kuantidade no kualidade reprezentasaun feto sira nian iha Konselhu Suku liu-husi advokasia be Lei Eleitoral Lokal ne’ebe responsive ba jeneru. Projeitu ne’e mos atu apoio dezenvolvimentu kapasidade ba kandidatu hirak ne’ebe potensial no kandidatu sira no atividade sensitizasaun ba votante sira inklui promousaun plataforma politika ne’ebe responsive ba jeneru durante kampanha.

Eleisaun lokal ne’ebe halao tiha ona iha tinan 2004-2005 reinforsa opurtunidade ba fortalesimentu feto sira nian iha politiku. Durante eleisaun lokal iha tina 2004-2005, feto sira hetan kampanha ba posisaun hanesan xefi suku no xefi aldeia no representante ba Konselhu Suku. Feto nain 29 mak eleitu ona hanesan xafi suku (7) no xefi aldeia (22). Feto liu-nain 1300 mak eleitadu ona hanesan membru Konselhu Suku nian, ida ne’e mosu hanesan resultadu ida husi pozisaun tolu nebe reserva ba feto sira atu tu’ur iha kada Konselhu Suku nian (feto nain rua no representante foin-sae feto ida.

Hafoin halao tiha eleisaun, projeitu ne’e sei apoio ajenda dezenvolvimentu lokal ne’ebe responsi ba jeneru liu husi hadia konesementu no abilidade konseleiru suku eleitadu feto sira hodi bele partisipa iha governasaun lokal no iha implementasaun planu dezenvolvimentu lokal ne’ebe responsive ba jeneru. Projeitu ne’e mos sei promove plataforma politika rekontruksaun ne’ebe responsive ba jeneru hodi liga ofisial eleitadu sira iha nivel nasional no konseleiru suku feto sira ne’ebe eleitadu hodi haforsa liu tan apoio no dialogo entre feto eleitadu sira ne’e.

Rede Feto hanesan organizasaun ne’ebe hetan fiar atu bele implementa programa ida ne’e halao ona atividade preparasaun. Rede Feto mos serbisu hamutuk ho nia membru nain 4 hanesan PAS, GFFTL, UNFETIF no Centru Feto Enklave Oecusse atu bele serbisu hamutuk ba suksesu programa ida ne’e. Lansamentu ba projeitu ne’e rasik halao ona iha fulan ida ne’e no hetan antusiasmu maka’as husi autoridade lokal iha distritu 4. Sra. Eveline Iman hanesan koordenador ba projeitu ida ne’e hatete katak projeitu ida ne’e atu lider lokla iha distritu 4 ne’e bele hatene no halao kolaborasaun hamutuk ho membru nain 4 husi Rede Feto ne’ebe implementa programa.

Hare ba objetivu, projeitu ne’e hanesan ponte ida atu bele prepara lideransa feto iha nivel suku inklui mos prepara ba kuantidade no kualidade feto hira tu’ur iha Konselhu Suku. Preparasaun ba rekursu umanu liu-liu ba feto rasik sai importante atu bele kria lideransa feto ne’ebe forte atu bele lori asuntu feto laos deit iha konselhu de sucu maibe mos bele lori asuntu ida ne’e to’o Parlamentu Nasional.

Projeitu ida ne’e sei implementa iha distritu ha’at hanesan Ermera, Oecusse, Lautem no Viqueque. Distritu hirak ne’e identifika ona tamba disparidade jeneru ne’ebe aas iha area edukasaun no saude, nivel violensia seksual no violensia ne’ebe ho baze jeneru a’as tebes liu-liu kazu violensia domestika no asesu ne’ebe limitadu ba sistema justisa formal no feto sira sadere deit ba justisa tradisionil. Nune’e mos, distritu Viqueque hanesan lokalidade pilotu ne’ebe implementa ona Programa Apaiuo Governasaun lokal (LGSP) iha ne’e mos Konselhu Suku sei iha oportunidade atu influensia ajenda dezenvovimentu lokal husi perspektiva jeneru. Projeitu ne’e sei baseia experiensia no rede hirak iha Programa Atu Hametin Lideransa Feto Rural sira nian no Partisipasaun hodi hari nasaun Timor Leste (PERWL) iha tinan 2004-2007.

No comments: