Wednesday, September 9, 2009

REDUZ ANALFABETU LIUHUSI PROGRAMA ALFABETIZASAUN

Krizi global ne’ebe agora daduk sa’i problema boot ba nasaun hotu iha mundu mos fo impaktu ba ita nia ekonomia. Maski populasaun Timor Leste seidauk too uma milaun maibe ekonomia ita seidauk seguru tamba sei depende husi osan tasi timor nian. Timor Leste presiza dezenvolve sira nia ekonomia liu-liu ba ekonomia lokal baseia ba produtu lokal ne’ebe iha.

Kondisaun sosiedade ne’ebe sei moris iha kondisaun kiak no edukasaun ne’ebe minimu liu halao organizasaun sosiedade hanesan Grupo Feto Foinsa’e Timor-Lorosa’e (GFFTL) fo komitmentu maka’as atu bele loke dalan ba dezenvolvimentu liu-liu ba feto maluk sira iha area rurais. Maski, ita hatene kondisaun iha ne’eba la hanesan kompara ho sidade Dili, maibe sira lao nafatin atu ajuda no transfere buat ruma ba feto maluk sira iha area rurais hodi bele halo transformasaun social ba sira nia moris iha uma laran no mos moris iha komunidade nia le’et.

Problema barak agora dadauk feto Timor infrenta mosu hanesan resulta husi sistema okupasaun kolonialismo Portuguesa no Indonesia. Sistema ida ne’e halo maioria populasaun liu-liu feto hela iha area rurais ladun hetan opurtunidade ba edukasaun formal. Husi statistika hatudu katak feto Timor 54% sei analfabeto. Maski ita nia Governo Timor-Leste foti ona issu ida ne’e hanesan problemas nasional maibe iha prosesu implementasaun programa ne’e seidauk bele too ba iha area rurais hotu-hotu. Baseia ba kondisaun ida ne’e, GFFTL hanesan parseiro desenvolvimento ida hakarak kontribui hodi bele reduz porsentazen analfabeto liu husi sira nia primeiro programa hanesan literacy (Alfabetizasaun), income generation nomos sosial treino. Maski sira implementa deit programa hirak ne’e iha Region Leste nian hanesan distrito Lautem, Viqueque no Baucau, maibe sira bele estabelese ona grupo 9 iha 3 distritus nomos involves feto ho total 135.

Durante implementa programa alfabetizasaun, sira uza metode edukasaun popular (Paul Freira Method) nomos metode seluk ne’ebe relevante. Depois partisipante sira bele ona le’e, hakerek no sura, GFFTL mos buka dala atu bele kria atividades ne’ebe sai hanesan pakote ida ho alfabetizasaun ka bolu post literacy nia objetivu atu bele aplika sira nia skill literacy liu husi atividades income generation (rendemento sustentable). Sira halao diskusaun hamutuk ho partisipantes hodi deside saida mak sira bele halo atu bele desenvolve iha sira nia grupo. Implementasaun husi atividade ne’e hanesan halo krupuk husi produtu lokal hanesan husi fehuk midar, talas, hudi, no aifarina. Sira mos halo kacang telur, hakiak manu timor.

GFFTL rasik mos sempre fo treinamento atu bele hasa’e kapasidade komunidade nian liu-liu ba feto sira hodi bele partisipa ativu iha moris uma laran nian. Sira mos fo treinamentu ba feto atu bele hatene kona-ba sira nia direitu, prevene violensia domestika, oinsa bele koalia iha publiku nomos hatene kona ba impaktu jeneru iha sira nia moris loron-loron nian. Durante halao treinamentu ne’e, sira kapasita feto rurais ho meterial hanesan : material kona-ba direitus humanus, jeneru, violensia domestika, publik speaking, CEDAW no violensia baseia ba jeneru.***

No comments: